Zašto je revizija pokazala razlike u evidenciji državne imovine, raste li ona ili se smanjuje, kakvi su planovi sa strateškim tvrtkama, hoće li se Petrokemija napokon ′udati′, treba li državi ′one stop shop′ sustav za biznis i holding-organizacija? S Mladenom Pejnovićem, čovjekom kojemu je povjereno upravljanje državnom imovinom, Lider je otvorio mnoštvo različitih i vrućih tema.

Državni ured za reviziju dao vam je nepovoljno mišljenje jer financijski izvještaji, stanje imovine i obveza nisu istinito iskazani i razlike su u milijardama. Što se dogodilo?

“Oni su istaknuli razlike u evidenciji državne imovine. Mogu garantirati da ne nedostaje ni jedna jedina dionica, što se uostalom vidi u evidencijama SKDD-a. U veljači 2014. godine Vlada je donijela odluku da DUUDI preuzme bilance AUDI-ja. Tijekom 2014. to je preneseno u onakvom stanju u kakvom je bilo vjerojatno nekoliko godina, što je obuhvatila revizija za 2014. Ono što je nađeno zapravo je situacija koju smo mi zatekli i naslijedili. Jedan od većih spinova jest svaljivanje na one koji su takvo stanje preuzeli, a ne pitaju se oni koji su takvo stanje predali. Nastala je bombastična situacija, ali mi znamo zašto se to dogodilo. U primopredaji 42 strateška trgovačka društva nisu bila evidentirana u knjigama AUDI-ja, a sedam je bilo analitički, i to je sada stvorilo razliku između bilance i SKDD-a. Poslije je sve to uneseno i bilanca za 2015. će pokazati da tu nema nekih diskrepancija. Bilo je i pitanje slika s Brijuna, što je smiješno. Te smo slike na inicijativu Ministarstva kulture, uz odgovarajući ugovor, posudili Gradskom muzeju Vukovar. Ja bih se vrlo brzo mogao razljutiti i postaviti pitanje što sve nedostaje iz svih mogućih rezidencija. Kao i kod svega drugoga, nigdje revizija nije pokazala nikakvu štetu za državni proračun ili bilo kakvu drugu štetu. Posebno smo 2014. imali jako dobre rezultate u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, dobit im je povećana za 4,6 puta u odnosu na 2013. To su brojke za koje nisam siguran da će biti tako brzo ponovno zabilježene.”

Dobit je samo jedan od elemenata.

“Da, ali dajbože da netko taj rezultat ponovno poveća 4,6 puta. Nije to lako. Smanjili smo i broj zaposlenih za 11 tisuća, smanjeni su rashodi u tvrtkama. Tu ima i kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Nešto se restrukturira, trend je pokrenut, iako neću braniti svako poduzeće. Ima mnogo lokala koji cijelo vrijeme idu na natječaje. Idu tri puta na tržište i ako se ne iznajme, pravi se natječaj za udruge i daje se njima. Na tome inzistiramo. Taj je dio također u reviziji i teško su ga mogli pratiti. Njima je to smetalo, no to je dobar princip koji funkcionira. I kod nekretnina smo imali jako dobre rezultate. Mislim da u povijesti nije bilo toliko natječaja. I moram se pohvaliti da nisam potpisao nijedan stan, poslovni prostor ili ugovor bez javnog natječaja.”

No ORaH je podignuo protiv vas prijavu zbog preseljenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u Zagrebtower, koje se već mjesecima povlači po medijima. Kako to komentirate, je li se preseljenje moglo ipak bolje riješiti?

“O prijavi ne znam ništa. Znam da četiri ministarstva nisu u svojim prostorima i od 500 tisuća ′kvadrata′ koje iskorištava državna uprava, 400 tisuća je u državnom vlasništvu, a oko 100 tisuća su najmovi. Četiri bi ministarstva trebala po deset tisuća ′kvadrata′. Koji bismo im državni prostor mogli dati kad nemamo nijedan od toliko četvornih metara?! Osim toga, ovo je tržišna ekonomija. Kakav je problem ako 20 posto državnih institucija bude u unajmljenom prostoru? Problem je ako nešto imamo, a ne stavljamo u tu funkciju. U ovom trenutku, osim jedne zgrade na Pantovčaku za koju pregovaramo s jednom ambasadom, nemamo prostora većeg od 200 četvornih metara. Mi smo bitno smanjili najmove. Na ove najmove troši se 40 posto manje nego što je trošila prethodna administracija.”