Pokret Pegida, koji se protivi valu doseljavanja u Njemačku i koji ne skriva desno-ekstremne stavove u svojim redovima, simpatizira s Rusijom i Vladimirom Putinom. Mnoge to uopće ne iznenađuje.
Trg ispred poznate opere u Dresdenu je pun. Tri dana nakon terorističkih napada u Parizu na tradicionalnim okupljanjima ponedjeljkom „Pokret europskih patriota protiv islamizacije Zapada“ (Pegida) je okupila 10.000 poklonika. To je nekoliko tisuća više nego tjedan dana prija ali daleko od masa koje je Pegida okupljala na vrhuncu svoje „popularnosti“. Sada, nakon terorističkih napada, Pegida se osjeća potvrđenom u svojim zahtjevima za zaustavljanjem dolaska izbjeglica u Europu. I dalje traže smjenu vlade u Njemačkoj.
I u ponedjeljak poznate parole: „Merkel mora otići“, “Dosta terora” i sl. Mnogi mašu zastavama, uglavnom njemačkim. No u moru prosvjednika ističe se i nekoliko desetaka ruskih zastava. Najvećom maše jedan postariji sijedi prosvjednik. Strahuje od mogućeg rata između Rusije i SAD-a, kaže, ali u istom dahu hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina. „On je političar koji nešto poduzima. Naši političari samo pričaju“, kaže. Jedan drugi prosvjednik priča kako on sam doduše nije nikad sreo Putina ali njegov bivši šef je. Putin i Dresden su vezani činjenicom da je sadašnji ruski predsjednik za vrijeme DDR-a služio kao agent KGB-a u saskoj prijestolnici. Mnogi politolozi, poput Christiana Demutha, smatraju da Pegidu masovno podržavaju upravo oni koji su u DDR režimu igrali važnu ulogu, bilo kao članovi vladajuće partije SED ili kao djelatnici ili doušnici zloglasne tajne policije Stasi. To je doduše hipoteza ali na prosvjedima Pegide u oči upada da ruskim zastavama uglavnom mašu postariji prosvjednici.žNo ksenofobna Pegida je od samog početka pokazivala proruske tendencije. U „Drezdenskim tezama“, svojevrsnom programu pokreta, Pegida traži „normalizaciju odnosa s Rusijom“. Na jednom od prvih prosvjeda se pojavila i izvjesna „Anastazija iz Rusije“ koja je s pozornice tražila priznanje aneksije Krima od strane Rusije. Osnivač Pegide Lutz Bachmann demonstrativno se fotografirao s ruskom motociklističkom skupinom „Noćni vukovi“, miljenicima Kremlja koji su digli mnogo prašina svojim proruskim turama po Europi. No prije svega Pegida obožava jednog – Vladimira Putina. Bachmann je na mnogim prosvjedima nosio majicu s likom ruskog predsjednika. Mnogima odzvanjaju u ušima povici „Merkel u Sibir, Putina u Berlin“. Ili jednostavno: „Putine, pomozi nam“.
I dok su desni radikalizam i ksenofobija pokreta već postali predmetom znanstvenih analiza, Pegidino rusofilstvo je još uvijek obavijeno velom tajne. No stručnjaci kojima se obratio DW smatraju da tri ključna aspekta igraju ulogu: DDR, antiamerikanizam i kult Vladimira Putina i njegovog sustava moći. „Žitelji bivše Istočne Njemačke, što je paradoks jer su se uvijek htjeli riješiti Sovjeta, svoj identitet definiraju i kroz zajedničku njemačko-rusku prošlost“, kaže Silke Satjukov sa Sveučilišta u Magdeburgu. „Istok je uvijek bio bliži Rusima nego Zapad. To se vidjelo i tijekom ukrajinske krize. Građani istoka Njemačke su prije na ruskoj nego na ukrajinskoj strani“, kaže Satukow. Povjesničar iz Dresdena Justus Ulbricht ukazuje i na, na istoku Njemačke vrlo raširen, antiamerikanizam. „Biti proruski znači automatski biti antiamerički“, kaže Ulbricht.
Kerstin Köditz iz stranke Ljevica, direktne nasljednice režimskog SED-a, govori o atmosferi podrške Vladimiru Putinu. Smatra da sljedbenici ruskog predsjednika u glavi imaju sliku jakog političara na konju. „O stvarnosti u Rusiji nemaju baš previše pojma“, kaže Köditz. I za otvorene desne ekstremiste je Putin uzor. Bivši čelnici desno-radikalne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) javno podržavaju Putinovu politiku i žestoko se protive sankcijama protiv Kremlja. No posebice kolijevka Pegida pokreta gaji poseban odnos prema ruskom predsjedniku. Putin je 2009. odlikovan posebnom medaljom za zasluge na polju kulturne razmjene. Dresden i Putinov Sankt Peterburg su gradovi-partneri. Dresden je posebice omiljen kod ruskih turista. I prvi njemački ogranak državno financirane zaklade „Ruski svijet“ otvoren je u Dresdenu
No šef ovog ogranka Wolfgang Schälicke se distancira od Pegide i njezinog predvodnika Bachmanna kojeg zbog sukoba sa zakonom naziva „kriminalcem“. Schälickeov zamjenik Vitalij Kolesnik govori o provokaciji kada ga se upita za ruske zastave na prosvjedima Pegide. No tu su i useljenici ruskog porijekla njih oko 15.000. Mnogi idu na prosvjede Pegide jer, kako kažu, strahuju od „kriminala muslimanskih useljenika“. No istodobno su mnogi svjesni da je Pegida jedan, prije svega, ksenofobni pokret. „Da oni dođu na vlast, odmah bi ljude poput mene otjerali iz zemlje“, kaže jedan ruski useljenik. Zato se drži podalje od redovitih prosvjeda ponedjeljkom. (DW.de)
