Papa Franjo: Sanjam Europu gdje nije teško biti migrant

Papa Franjo je, primajući u petak u Vatikanu prestižnu nagradu Karla Velikog pozvao Europljane da više nego ikada ranije grade mostove i ruše zidove, po uzoru na utemeljitelje Europske unije. “Što se dogodilo s tobom, Europo, prvakinjo humanizma, ljudskih prava, demokracije i slobode? Što se dogodilo s tobom, Europo, domovino pjesnika, filozofa, umjetnika, učenih muškaraca i žena”, zapitao se Franjo u govoru nakon primitka nagrade.

“Što se dogodilo s tobom, Europo, majkom naroda i nacija, majkom velikih muškaraca i žena koji su dali svoje živote za dostojanstvo svoje braće i sestara”, nastavio je Papa.

Papa je govorio o slabostima Europske unije, izmučene dugom dužničkom krizom i nespobnošću da apsorbira golemi val izbjeglica koje bježe pred ratovima na Bliskom istoku. Obje krize izazvale su trvenja među zemljama članicama. Želja za europskim jedinstvom kao da blijedi, rekao je Franjo, a oni koji žele graditi ograde iznvjerili su utemeljitelje Unije. “Projekti osnivača EU-a, vjesnika mira i proroka budućnosti, nisu još završeni”, kazao je Sveti Otac, pozvavši Europljane da se osmjele na radikalnu promjenu, da krenu prema Europi koja će biti otvorenija, ali koja će pokazati i više socijalnog duha u trenutku u kojemu, kako je istaknuo, “ima puno nezaposlenih, osobito među mladima”.

“Europa mora poštovati strance, imigrante i osobe različitih kutlura te na jednak način poslušati i cijeniti i njihovu riječ. Trebala bi slijediti moralnu obvezu” koja podrazumijeva izgradnju novoga ekonomskog sustava u kojemu će ljudima biti omogućeni dobro plaćeni i dostojanstveni poslovi”, rekao je Papa. Pritom je posebno istaknuo mlade ljude.

Podsjetivši na osnivače EU-a poput Roberta Schumana i Alcidea de Gasperia, Franjo je kazao: “Danas, više nego ikada ranije, njihove nas vizije nadahnjuju da gradimo mostove i rušimo zidove”. “Sanjam Europu koja brine za djecu, koji nudi bratsku pomoć siromašnima i novopridošlima jer su izgubili sve i trebaju zaklon. Sanjam Europu u kojoj nije zločin biti migrant”.

Franjo žali što se današnja Europska unija zadovoljava “kozmetičkim promjenama i klimavim kompromisima”, osobito kada je posrijedi prihvat izbjeglica za koji se snažno zalaže, bez oklijevanja vlastitim primjerom pokazujući što treba činiti. Na odlasku s grčkoga otoka Lezbosa sa sobom je u Vatikan nedavno poveo dvanaest sirijskih izbjeglica.

“Kada se poveli 12 izbjeglica u Vatikan, što je u odnosu na broj stanovnika, više od ijedne zemlje EU-a, ispunili ste naša srca hrabrošću”, rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je zajedno s drugim europskim čelnicima bio u Vatikanu na dodjeli nagrade. Bili su tamo i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europskog parlamenta Martin Shulz, predsjednik Središnje europske banke Mario Draghi, šefica europske diplomacije Federica Mogherini i španjolski kralj Filip VI.

Nakon izbora u ožujku 2013. papa Franjo rekao je da “dolazi s kraja svijeta”, a u svom je pontifikatu bio manje eurocentričan od svojih prethodnika, mnogo se više fokusirajući na širenje globalnog dosega Katoličke Crkve. Unatoč tome Europljanima je poslao nekoliko snažnih poruka, počevši s odlukom da mu prvo putovanje izvan Vatikana bude na Lampedusu, talijanski otok u središtu izbjegličke krize.

Samo su četiri od 13 Franjinih putovanja izvan Italije bila u Europu, posljednje od njih na grčki otok Lezbos, još jedan centar na tegobnom putu bliskoistočnih migranata prema europskom kontinentu. Sa sobom je u povratku u Vatikan poveo 12 sirijskih izbjeglica i osigurao im utočište.

Kritičar “globalizacije nebrige”, Franjo je glasan zagovornik socijalne pravde, prava izbjeglica, zatvorenika, nezaposLenih, vjerskih i etničkih manjina. U intervjuu za španjolsku La Vanguardiu 2014. osudio je neljudsku ekonomsku politiku koja je dovela do “okrutne” stope nezaposlenosti mladih u južnoj Europi. “Odbacujemo cijeli naraštaj”, rekao je.

U govoru u Europskom parlamentu prošle godine pozvao je političare da pronađu duh osnivača EU-a koji su “planirali budućnost temeljenu na zajedništvu, prevladavanju podjela i jačanju mira i prijateljstva svih ljudi na kontinentu”. Citirajući taj govor, odbor za dodjelu nagrade Karla Velikog “zapljeskao” je Franji na tome što je europski glas savjesti” i zagovornik sućuti, snošljivosti i solidarnosti. Nagarada Karla Velikog dodjeljuje se više od 70 godina za promicanje europskog jedinstva.

Pokrenuto 1950., priznanje je nazvano po najmoćnijem vladaju ranog srednjeg vijeka čija je država obuhvaćala veći dio zapadne Europe. Pošto je uveo zajedničke zakone i jedistvenu valutu smatra ga se “prvim Europljaninom”. Odbor za dodjelu nagrade zasjeda u Aachenu, Karlovoj prijestolnici.

Prvi dobitnik je bio grof Richard Nikolaus Coudenhove-Kalergi, osnivač Paneuropskog pokreta. Ostali znameniti dobitnici su, među ostalima, britanski premijer Winston Churchill, osnivač EU-a francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman i, u novije vrijeme, njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Bill Clinton. Franjo nije prvi papa kojem je ukazana ta čast. Godine 2004. Ivan Pavao II. dobio je posebnu nagradu Karla Velikog, jedinu takvu do danas.

You may also like

0 comments