RBA Analize
Nakon što su u kolovozu indeksi pouzdanja i raspoloženja potrošača zabilježili rast na mjesečnoj razini, a indeks očekivanja potrošača blagi pad, u rujnu su sva tri kompozitna pokazatelja potrošačkog optimizma zabilježila pad u odnosu na prethodni mjesec.
S jedne strane završetak turističke sezone, a s druge strane trenutni nagli porast broja novozaraženih slučajeva korona virusom što stvara dodatnu neizvjesnost oko mogućih ponovnih epidemioloških mjera, inflatorni pritisci na cijene hrane te rast cijena energije i energenata zasigurno utječu na oprez i zabrinutost potrošača zbog čega su indeksi potrošačkog optimizma u rujnu zabilježili pad u odnosu na prethodni mjesec.
Anketa pouzdanja potrošača provodi se na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano uz trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana uz buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj.
Promatrano na godišnjoj razini vrijednosti indeksa optimizma potrošača bilježe rast peti mjesec za redom, ali su još uvijek niže u odnosu na razdoblje prije početka COVID krize. Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u rujnu je bio na razini od -11,9 bodova (-3 boda u odnosu na kolovoz te +6,6 bodova u odnosu na rujan 2020.) Od područja koje pokriva ovaj indeks, a u usporedbi s prethodnim mjesecom, pad je zabilježen kod svih pitanja, a tiču se promjena financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci te očekivanja o promjeni financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci, promjeni ukupne ekonomske situacija u Hrvatskoj te isplativosti investiranja u trajna dobra u Hrvatskoj.
Pitanja o očekivanju promjena financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i promjeni ukupne ekonomske situacija u Hrvatskoj u idućih 12 mjeseci nepovoljno su se odrazila na Indeks očekivanja potrošača koji je u rujnu pao za 7,2 boda u odnosu na prethodni mjesec dok je na godišnjoj razini porastao 6 bodova.
Naposljetku, na pad indeksa raspoloženja potrošača u rujnu za 1,6 boda u odnosu na prethodni mjesec negativno su se odrazila pitanja koja ukazuju na promjene u financijskoj situaciji u kućanstvima, ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te isplativosti investiranja u trajna dobra u Hrvatskoj, dok je na godišnjoj razini ovaj pokazatelj porastao za 4,7 boda.
I u mjesecima pred nama, ne isključujemo mogućnost kako će se pojačana zabrinutost zbog već navedenih čimbenika i oprez pri potrošnji odraziti i na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. S druge strane, nastavak gospodarskog oporavka, poboljšanje kretanja na tržištu rada uz rast plaća trebali bi djelovati u pozitivnom smjeru na kretanje indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača.
