[vc_row][vc_column width=”1/3″]RBA Analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Promotrimo li kretanja u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, u usporedbi s trećim tromjesečjem 2020. industrijska proizvodnja porasla je za 5,4% (prema izvornim indeksima).[/vc_column][/vc_row]
Nakon pada na godišnjoj razini u studenom, industrijska proizvodnja tijekom prosinca vratila se pozitivnim vrijednostima. Naime, prema podacima DZS-a, uz rast od 0,6% na mjesečnoj razini (sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi), obujam industrijske proizvodnje u prosincu bio je viši za 0,3% u odnosu na isti mjesec 2019. godine (sezonski prilagođeni indeksi). Promotrimo li kretanja u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, u usporedbi s trećim tromjesečjem 2020. industrijska proizvodnja porasla je za 5,4% (prema izvornim indeksima). Na kraju, promatrano na razini 2020. godine, ukupna industrija zabilježila je pad od 3,4% u odnosu na 2019. godinu (prema kalendarski prilagođenim indeksima).
Promatrajući prema glavnim industrijskim grupacijama, negativna kretanja tijekom 2020. u odnosu na 2019. godinu zabilježena su kod svih kategorija, s najsnažnijim utjecajem pada proizvodnje u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju, kod koje je zabilježen godišnji pad od 14,1%. Slijede kategorije Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-6,4%), Intermedijarni proizvodi (-1,9%), Energija (-1,4%) te Kapitalni proizvodi (-0,2%).
Promotrimo li djelatnosti, prerađivačka je industrija (koja čini preko 80% ukupne proizvodnje) tijekom 2020. zabilježila pad od 4,0%. Tako je godišnji pad kod prerađivačke industrije zabilježen u nizu djelatnosti pri čemu su neke stope poprimile i dvoznamenkaste vrijednosti, a najsnažniji pad zabilježen je u potkategoriji Proizvodnja odjeće (-23,0%). Uz prerađivačku industriju, pad je zabilježen i kod Rudarstva i vađenja (-9,0%), dok je kategorija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u 2020. porasla 2,1%.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u 2020. niži je za 2,9% u odnosu na 2019. godinu. Uz navedeni pad broja zaposlenih, u promatranom razdoblju proizvodnost rada bila je viša za 0,1%.
Mogući oporavak industrije možemo očekivati s početkom drugog tromjesečja, pogotovo ako se cijepljenje ubrza i pandemija smiri. Naime, iako će industrija vratiti dio izgubljenog obujma, oporavak ne može dobiti jači zamašnjak sve dok se ne riješe neka strukturna pitanja. Tako će priča o niskoj konkurentnosti ostati neriješena sve dok se ne dogodi zaokret prema proizvodnji proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti.
