Pala cijena stambenih kredita na razinu od 2010. godine

U veljači je nastavljen pad ukupne vrijednosti kredita poslovnih banaka do razine od 270,1 milijardu kuna, najniže nominalne razine od listopada 2010. godine. Pad je bio temeljen na razduženju sektora kućanstava i države, dok je sektoru trgovačkih društava nakon duljeg vremena značajnije poraslo kreditno zaduženje.

Kod sektora kućanstava zabilježeno je vrlo oštro smanjenje stanja kredita za 2,2 milijarde kuna, a temeljilo se na smanjenju vrijednosti stambenih kredita vezanih uz švicarski franak koji nije nadomjestio rast kredita vezanih uz euro. Naime, u procesu provođenja konverzije, oštro se smanjuje stanje kredita vezanih uz CHF koji su primarno stambeni: krajem veljače ih je ostalo tek 5,2 milijarde kuna što je tek 4% od ukupnih kredita (u siječnju je njihova vrijednost bila 2,3 puta viša, a činili su 10% ukupnih kredita). Kako se vrijednost stambenih kredita vezanih uz euro povećala za manju vrijednost od pada onih koji su bili vezani uz franak, ukupna je vrijednost stambenih kredita pala, i to na najnižu razinu (54,6 milijardi kuna) od kada postoje konzistentni podaci (od 2010. godine). To je utjecalo i na trend vrijednosti ukupnoga kreditnog zaduženja sektora kućanstava (budući da stambeni krediti čine trenutno oko 45% ukupnih kredita ovog sektora), čija se godišnja stopa pada produbila na rekordno najnižu razinu od 6,8%.

Sasvim suprotno, sektoru trgovačkih društava je u veljači poraslo zaduženje (za 1,4 milijarde kuna) do razine od 89,02 milijarde kuna te se godišnja stopa pada ublažila do razine od -4,7%. Pritom je mjesečni rast bio isključivo temeljen na porastu kredita za obrtna sredstva, dok su krediti za investicije nastavili padati te se sada nalaze na najnižoj razini (31,7 milijardi kuna) od kada postoje relevantni podaci.

U veljači je HNB pokrenuo strukturne repo operacije kojima bankama omogućava dugoročnije (četverogodišnje) jeftinije kunsko financiranje. Na prvoj aukciji od četiri koje su planirane za ovu godinu, bankama je prodano 565 milijuna kuna uz fiksnu repo stopu od 1,80 %. Za cijelu godinu planira se time povećati kunska likvidnost bankama za oko 3 milijarde kuna. No, hoće li to doprinijeti pomaku u kreditnoj aktivnosti banaka, a posredno i rastu inflacije, ovisit će i o elementima fiskalne politike i strukturnih promjena.

You may also like