Pad ruskog gospodarstva zbog niskih cijena nafte, središnja banka kupuje devize

Zbog niskih cijena nafte i zapadnih sankcija, rusko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavila je u petak ruska statistička agencija. To je prvi pad ruskog gospodarstva od globalne financijske krize 2009. godine, što znači da je gospodarstvo na putu u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom. U prethodnom kvartalu rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 0,4 posto.

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je ovih dana da vlada u idućoj godini očekuje rast gospodarstva. Međutim, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je ovoga tjedna u najnovijim prognozama kako u ovoj godini očekuje pad ruskog BDP-a za 4,5, a u idućoj za 1,8 posto na godišnjoj razini. Pad ruskog gospodarstva u prvom tromjesečju ipak je manji u odnosu na neke procjene. U anketi Bloomberga analitičari su očekivali pad od 2,6 posto. “Premda je podatak bolji od očekivanja, to je ipak oštar pad. Najbolje što se može reći o ovom podatku je to da je gospodarstvo izbjeglo kolaps i da je, umjesto toga, na vrhuncu recesije”, kaže Neil Shearing, ekonomist u tvrtki Capital Economics. Rusko gospodarstvo snažno je uzdrmano zbog pada cijena nafte, najvažnijeg izvoznog proizvoda te zemlje, za gotovo 50 posto u proteklih godinu dana, ali i sankcija zapadnih zemalja zbog ruske uloge u ukrajinskoj krizi.

Zbog toga je vrijednost ruskog rublja u proteklih godinu dana pala za 30 posto u odnosu na američki dolar, a zbog slabosti valute i visoke inflacije, pale su potrošnja i investicije. “Veliki je problem pad potrošnje, s obzirom da su u prvom tromjesečju realne plaće smanjene za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Daljnji pad gospodarstva je neizbježan zbog efekata monetarne politike i predstojeće fiskalne konsolidacije”, kaže Craig Botham, ekonomist u tvrtki Schroeders. Ipak, nitko ne očekuje tako duboku recesiju ruskog gospodarstva, kakva je zabilježena 2009. godine. Zbog svjetske financijske krize i oštrog pada cijena nafte, te je godine ruski BDP potonuo 7,8 posto. Posljednjih mjeseci cijene se nafte oporavljaju, a zbog toga se, među ostalim, oporavio i ruski rubalj, koji je od početka godine ojačao 21 posto u odnosu na dolar. “Dosegnuli smo vrhunac krize. Financijska se tržišta brže oporavljaju, no realni sektor još uvijek zaostaje”, kaže Olga Lapshina, analitičarka u Bank Saint-Petersburg.

Ruska središnja banka ponovo je sredinom tjedna počela kupovati devize na domaćem tržištu kako bi popunila stanjene rezerve, iako neki analitičari iz te odluke iščitavaju nastojanje da se obuzda jačanje domaće valute. U četvrtak je ruska središnja banka najavila da će dnevno kupovati devize u protuvrijednosti 100 do 200 milijuna dolara kako bi se popunile devizne rezerve koje su na godišnjoj razini smanjene čak 25 posto, na 356 milijardi dolara. Još prošle godine središnja je banka potrošila milijarde na obranu domaće valute, koja je pod pritiskom međunarodnih sankcija povezanih s krizom u Ukrajini i oštrog pada cijena nafte potonula na najnižu razinu u postsovjetskom razdoblju, podsjećaju zapadni mediji. “Odluka je donesena s obzirom na normalizaciju domaćeg deviznog tržišta i nije usmjerena na očuvanje određenog tečaja”, stoji u priopćenju na njezinoj internetskoj stranici. Neki pak analitičari tvrde da je pravi razlog tih intervencija obuzdavanje jačanja rublja, koji je od siječnja poskočio čak 21 posto. Takva bi nastojanja bila i te kako opravdana budući da pretjerano jaki rubalj koči izvoz i mogao bi gurnuti proračun u minus, tumače,

U četvrtak je rubalj pod utjecajem odluke središnje banke potonuo čak 2,7 posto prema dolaru, na 50,637 rubalja za dolar. U petak ujutro blago se oporavio te se dolarom trgovalo po 50,07 rubalja. Iako je odluka ruske središnje banke pritisnula tečaj ruske valute, reakcija tržišta bila je u cjelini gledano prilično prigušena, istaknuli su analitičari u petak. “Ulagači su refleksno krenuli u prodaju ruske valute da bi nakon temeljitije analize zaključili da će popunjavanje deviznih rezervi de facto poslužiti stabilizaciji ruskog gospodarstva”, ističe analitičarka Forex Cluba Alena Afanasijeva. Temeljni izgledi za rusko gospodarstvo nisu se promijenili i Rusija je na putu u duboku recesiju. Zapadne trgovinske i financijske sankcije još uvijek prigušuju povjerenje potrošača ali tržišta ipak uočavaju tračak nade. “Nema sumnje da se raspoloženje prema Rusiji popravilo”, ističe Boris Erenburg iz lonskog Spinnaker Capital Groupa. “Ove je godine na djelu puno faktora”, dodaje.

Cijene nafte krenule su uzlaznom putanjom a rusko gospodarstvo snažno ovisi o izvozu energenata i sudbina rublja tradicionalno slijedi cijene nafte, podsjeća New York Times. Popuštaju i napetosti vezane za ukrajinsku krizu, iako su sankcije i dalje na snazi. Moguće je i zatopljenje diplomatskih odnosa, napominje američki list, podsjećajući da se američki državni tajnik John Kerry ovog tjedna sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U takvom su okruženju i ulagači optimističniji u pogledu prilika u Rusiji, konstatira NYT.

0 comments