Pad industrije uvod u novi pad BDP-a?

Uranjanje u recesiju?
Add content here
 Ovo je deveti mjesec zaredom da proizvodnja na godišnjoj razini pada, ali sporije no mjesec prije. Srpanjski pad proizvodnje i potrošnje najavljuju pad BDP-a i u trećem kvartalu te recesiju

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je jučer da je industrijska proizvodnja u srpnju na godišnjoj razini pala 1,6 posto, dok je za 5,6 posto porasla u odnosu na mjesec ranije. To je već deveti mjesec zaredom kako proizvodnja na godišnjoj razini pada, ali sporije no mjesec prije. Naime, u lipnju je industrijska proizvodnja bila 1,8 posto manja na godišnjoj (u odnosu na lipanj 2019.), a 7,4 posto veća na mjesečnoj (u odnosu na svibanj 2020) razini.

Još unazad gledano, u svibnju je pak na godišnjoj razini potonula 12,4 posto, a u travnju 11 posto, što je bilo razdoblje naročito obilježeno »lockdownom«. Visoke stope pada industrijske proizvodnje od travnja do lipnja već su »ugrađene« u rekordan gospodarski pad u drugom kvartalu, od 15,1 posto. Srpanjski pak pad industrijske proizvodnje, uz nedavno objavljeni podatak da je u tom mjesecu pala i potrošnja u trgovini na malo, ukazuju na vjerojatan pad BDP-a i u trećem kvartalu (u odnosu na isti kvartal 2019.) To pak ukazuje da će se i statistički potvrditi da je Hrvatska već uronila u recesiju koja se definira kao dva uzastopna kvartalna pada BDP-a.

Treći kvartal obično je najbolji kvartal za domaću ekonomiju zbog, naravno, turističke sezone. Sada je ta sezona oslabjela zbog pandemije, ali se ipak dogodila, i to u nešto većem obujmu nego se predviđalo. Pad u trećem kvartalu stoga je, predviđaju analitičari, neupitan, ali bi trebao biti manji no kvartal ranije.

Pad proizvodnje u srpnju na godišnjoj razini zabilježen je u dva od pet sektora, a najviše, 9,3 posto, u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda skliznula je 2,6 posto. S druge strane, proizvodnja kapitalnih proizvoda skočila je 14,7 posto, a s rastom od 2,1 posto slijedila je proizvodnja energije. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je pak za 1,7 posto.  Ukupno gledano, u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari Raiffeisen banke navode da je »obujam industrijske proizvodnje usporio s godišnjim stopama pada koje kontinuirano datiraju od studenog prošle godine.« Kumulativno je, kažu, od siječnja do srpnja 2020. u odnosu na isto razdoblje lani pad iznosio 5,7 posto godišnje, dok je ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u istom razdoblju bio niži za 3 posto.

– Podaci o kretanju industrijske proizvodnje u srpnju potvrdili su očekivanja prema kojima je u lipnju i srpnju nastavljen oporavak industrije na mjesečnoj razini, ali i nastavak negativnih godišnjih stopa koje traju od studenog 2019. Kontrakcija domaće potražnje, kao i niži izvoz robe, i u nastavku će se godine odražavati kroz negativne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje.
Tijekom 2021. očekujemo oporavak industrijske proizvodnje, ali niska konkurentnost i produktivnost domaće industrije te razina tehnološke intenzivnosti ostat će glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta, zaključuju analitičari RBA.

Hrvatska je u drugom kvartalu zabilježila rekordan pad BDP-a od 15,1 posto, zbog zatvaranja ekonomije uslijed koronavirusa. Pale su sve sastavnice BDP-a osim državne potrošnje, zabilježen je snažan pad osobne potrošnje, a posebno zabrinjava pad investicija. U ovakvoj situaciji malo koje poduzeće investira, krediti koji se dižu u tom sektoru većinom su za obrtna sredstva ili pak za zanavljanje postojećih većih kredita. Turizam će ipak korigirati procjene pada naniže, no za oporavak bit će potrebno pokrenuti investicije što država planira putem EU fondova, a na što bi se onda trebala nadovezati i poduzeća, piše Novi list, a prenosi Zadarski list.

You may also like

0 comments