[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na Wall Streetu su u petak burzovni indeksi pali, izgubivši dio dobitaka od početka tjedna, što je ponajviše posljedica daljnjeg pada cijena nafte zbog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dow Jones oslabio je 201 bod ili 0,77 posto, na 25.989 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,92 posto, na 2.781 bod, a Nasdaq indeks 1,65 posto, na 7.406 bodova. Negativno je na tržište već drugi dan zaredom utjecao pad cijena nafte jer proizvodnja i ponuda ‘crnog zlata’ rastu, dok bi potražnja zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva mogla oslabiti.[/vc_column][/vc_row]
Zbog toga su jučer cijene nafte pale daljnjih 1 posto, pa je njihov gubitak u posljednjih mjesec dana premašio 20 posto. A to znači da su uronile u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine. To je pritisnulo dionice u energetskom sektoru, pa su njihove cijene skliznule daljnjih 0,4 posto, nakon što su dan prije potonule 2,2 posto. „Pad cijena nafte prestrašio je ulagače. Ako one padaju, to bi mogao biti još jedan znak da će se rast globalnog gospodarstva usporiti”, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.
Zbog toga ulagači nisu skloni rizičnim investicijama, pa su jučer cijene dionica pale u osam od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa. Pritom su najviše, 1,9 posto, pale cijene u tehnološkom sektoru, dok su blago porasle u tzv. defanzivnim sektorima, kao što su potrošački, komunalni i nekretninski. „Mislim da bi burzovni indeksi mogli pasti i niže nego u listopadu. Gospodarski se rast usporava, ali nedovoljno da bi Fed odustao od povećanja kamata”, kaže Jim Paulsen, strateg u tvrtki Leuthold Group.
U listopadu su cijene dionica oštro pale, pa su u jednom trenutku izgubile sve dobitke od početka godine, jer ulagači nisu bili skloni riziku zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamata američke središnje banke. Početkom studenoga tržište se oporavilo, posebice nakon izbora za američki Kongres, zbog čega je jedan od razloga nesigurnosti uklonjen s tržišta.
Međutim, ovoga je tjedna Fed ponovno signalizirao da bi u prosincu mogao podići ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine, jer bi snažan rast gospodarstva mogao potaknuti jačanje inflacije. A to ne ide u prilog tržištima kapitala. Unatoč padu u posljednja dva dana, S&P 500 porastao je u proteklom tjednu 2,1, a Nasdaq indeks 0,7 posto. Dow Jones ojačao je, pak, 2,8 posto.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,49 posto, na 7.105 bodova, a pariški CAC 0,48 posto, na 5.106 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,02 posto, na 11.529 bodova.
Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno zbog pada cijena dionica na Wall Streetu krajem prošloga tjedna i novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,1 posto.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,6 posto. No, burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji pali su između 0,1 i 0,3 posto. Azijski su ulagači oprezni jer su u petak cijene dionica na Wall Streetu osjetno pale zbog pada cijena nafte i zabrinutosti ulagača zbog vjerojatnog daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Uz to, i najnoviji podaci pokazuju da se rast kineskog gospodarstva ‘hladi’. U listopadu su proizvođačke cijene pale već četvrti mjesec zaredom, što ukazuje na slabljenje domaće potražnje i proizvodne aktivnosti.
„Nema načina da se gospodarstvo vrati na više stope rasta ako vlasti ne uspiju značajno smanjiti pritisak dugova. Sve dosadašnje priče o razduživanju nisu donijele nikakve rezultate”, kaže Kevin Lai, ekonomist u tvrtki Daiwa Capital Markets.
Donedavno je zaduživanje lokalnih kineskih vlasti poticalo rast gospodarstva, no već neko vrijeme vlasti nastoje potaknuti smanjenje tih nagomilanih dugova, što je jedan od razloga usporavanja rasta gospodarstva.
Na usporavanje rasta potrošnje u Kini ukazuju i podaci e-trgovca Alibabe, koji je objavio da je u nedjelju, na tzv. „Dan samaca”, kada se proizvodi nude po velikim popustima, promet dosegnuo rekordnih 30,7 milijardi dolara. No, to je samo 27 posto više nego godinu dana prije, kada je rast prometa iznosio 39 posto.
Zbog toga su jutros cijene dionica u kineskom potrošačkom sektoru pale gotovo 1 posto, premda je najvažniji indeks na burzi u Šangaju u plusu.
Ulagači se plaše da je usporavanje rasta domaće potražnje posljedica kinesko-američkog trgovinskog sukoba i da daljnje posljedice tek slijede.
Loše na tržišta u razvoju utječe i rast prinosa na američke obveznice jer se očekuje da će Fed do kraja godine još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
Zbog toga se neki ulagači povlače s tržišta u razvoju i novac usmjeravaju u američku imovinu. „Tržišta uračunavaju u cijene daljnje povećanje kamata Feda jer niz posljednjih podataka pokazuje da inflacijski pritisci u SAD-u jačaju”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.
I dok rast prinosa na američke obveznice loše utječe na tržišta dionica, na valutnim tržištima dolar već danima jača. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,12 posto, na 97,02 boda, blizu najviše razine u 16 mjeseci od 97,20 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao gotovo 0,2 posto, na 114,05 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,11 posto, na 1,1325 dolara.
Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 3,5 posto. Cijene nafte pod pritiskom su već pet tjedana zbog manjeg nego što se očekivalo pada iranskog izvoza, nakon uvođenja američkih sankcija, ali i povećanja proizvodnje svih najvećih svjetskih proizvođača nafte – SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije.
Zbog toga su nakon pet tjedana pada cijene nafte uronile u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine. Kako bi podržala cijene, Saudijska Arabija poručila je u nedjelju da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno. Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na američkom je tržištu cijena barela skočila 1,1 posto, na 60,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 71,10 dolara.
