Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer središnje banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.
Cijena nafte je u padu dok se čeka izvještaj o američkoj inflaciji i izvještaji OPEC-a i IEA-e, koji bi mogli dati naznake o izgledima potražnje. Planirano je da Organizacija zemalja izvoznica nafte objavi svoj mjesečni izvještaj o tržištu u utorak, dok će Međunarodna agencija za energiju (IEA) objaviti prognoze u četvrtak. Američka uprava za energetske informacije će također ovaj tjedan objaviti svoj kratkoročni energetski izgled.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala na 82,08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pala na 78,01 dolar.
Tako su cijene prošloga tjedna izgubile velik dio dobitaka od prethodnoga tjedna, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.
U izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju, kasnije nego što se očekivalo.
A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.
Čelnici Europske središnje banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.
Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 7, a na američkom gotovo 8 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.
Nafta izlazi iz svog najmanje nestabilnog tjedna od kraja 2021. te se nalazi između dobitaka i gubitaka. Na povećanje cijene nafte utječu smanjenje proizvodnje grupe OPEC+ i tenzija na Bliskom istoku, dok na smanjenje cijene nafte utječe povećanja ponuda izvan grupe i zabrinutost oko ekonomskih izgleda u Kini.
Investitori također prate pregovore o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, koji su i dalje u slijepoj ulici. Izrael je zaprijetio da će napasti grad Rafa u južnoj Gazi ako razgovori ne uspiju, za što je američki predsjednik Joe Biden upozorio da bi predstavljalo “crvenu liniju”.
U međuvremenu, iranski izvoz nafte dostigao je najvišu razinu od 2018. godine, kada je bivši američki predsjednik Donald Trump odustao od nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama i ponovno uveo sankcije, rekao je ministar nafte te zemlje.
