[vc_row][vc_column width=”1/3″]Novac.hr[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Tri su razloga zašto je dramatična rasprodaja na dioničkim tržištima nakon oštrog pada cijene nafte više nego zabrinjavajuća.[/vc_column][/vc_row]
Prvo, očigledno je da je pad cijena nafte samo povod izrazito nervozne reakcije tržišta. Svim upućenijim sudionicima tržišta kapitala jasno je da već jako dugo uživamo u razdoblju postojanog rasta cijena dionica do neslućenih vrijednosti dok su dužnički instrumenti za bolje dužnike, obveznice i trezorski zapisi postali besmisleno jeftini.
Velik broj investitora pita se koliko su veliki i kakvi su točno rizici koji proizlaze iz (pre)duge primjene eksperimentalne monetarne politike koja je dovela do toga da se na negativne kamate gleda kao na nešto normalno. Razlozi nervoze nisu čudni jer svi malo bolje financijski obrazovani znaju kako cilj monetarne politike nije pružiti priliku kompanijama koje više ne mogu servisirati dug iz prihoda da nastave poslovati kao da je sve normalno, dok istodobno značajni broj solidnih država počinje ulagačima naplaćivati to što od njih posuđuje novac.
[quote_box name=””]
Okolnosti ni Hrvatskoj ni drugima u Europi i svijetu ne idu u prilog.
Štoviše, epidemija koronavirusa i rušenje cijena nafte pokazuju, drži Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, za Jutarnji list,u kojoj su mjeri hrvatsko gospodarstvo i javne financije ranjivi. Sada se, dodaje, događa šok i na strani ponude i na strani potražnje.
– Neizvjesnost je velika i proračun bi se ove godine mogao naći pod značajnim pritiscima. Oslanjanje na jedan porezni oblik, u našem slučaju na poreze na potrošnju, uvijek je ranjivo. S druge strane, hrvatska je javnost odbacila prijedloge uvođenja novih poreznih oblika, poput poreza na nekretnine, iako je jasno rečeno da je porezni sustav potrebno diverzificirati – kaže Lovrinčević.
Ističe i kako nova situacija otvara brojna pitanja koja bi mogla dovesti do ugrožavanja javnih financija i smanjenja šansi za ranije uvođenje eura. – Sve ovo miriše na situaciju u kojoj bismo na kraju mogli imati rast cijena u kombinaciji s padom gospodarske aktivnosti, a to je najneugodnije – zaključio je.
[/quote_box]
Kad se ljudi nađu na nepoznatom, neistraženom teritoriju, postaju nervozni. A svjetska tržišta kapitala sada su u nekom paralelnom svemiru u koji su ih prebacile monetarne politike velikih centralnih banaka.
Drugo, sve je više dokaza kako eksperimentalne monetarne politike na dugi rok ne donose dobar rezultat. Japan je prvi počeo s monetarnim eksperimentom, a u zadnjem kvartalu prošle godine doživio je šokantni pad viši od 6 posto. Kad su američke Federalne rezerve ovih dana pokušale utješiti tržišta koje je dodatno uzbudio Covid-19 rezanjem kamate za 0,50 posto, sljedeći dan tržišta su zabilježila pad.