Ovo su dva scenarija hrvatske energetske tranzicije

Hrvatski energetski razvoj do 2030. odnosno 2050. godine može ići po ubrzanom ili umjerenom scenariju, pri čemu oba donose dekarbonizaciju, prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje emisije stakleničnih plinova, kaže se u analizi Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) predstavljenoj u četvrtak.
Ulaganja od 2020. do 2050. po ubrzanom scenariju iznosila bi 160,4 milijarde kuna tj. 5,4 milijardu kuna godišnje, a po umjerenom oko 133,7 milijardi kuna odnosno 4,45 milijardi kuna godišnje. Na predstavljanju “Analize i podloge za izradu energetske strategije RH”, tzv. Zelene knjige, istaknuto je da se najveći dio ulaganja odnosi na elektroenergetski sustav – 120,8 milijardi kuna po brzom “scenariju 1” i 100 milijardi kuna u umjerenijem “scenariju 2”.

Mario Tot iz EIHP-a rekao je da se u oba scenarija odvija dekarbonizacija proizvodnje električne energije prelaskom na obnovljive izvore energije. Preliminarna je procjena da bi ukupna ulaganja u prijenosnu elektroenergetsku mrežu, uključujući priključke novih konvencionalnih elektrana, vjetroelektrana i sunčanih elektrana, u razdoblju do 2030. godine iznosila oko 8,2 milijarde kuna u scenariju 1, što bi značilo investicijski trošak od 686 milijuna kuna godišnje, dok bi u scenariju 2 taj trošak iznosio 7,9 milijardi kuna, odnosno prosječno 666 milijuna kuna godišnjih ulaganja.

Prema scenariju brze energetske tranzicije emisija stakleničkih plinova smanjila bi se do 2030. godine za 40 posto, a do 2050. za 75 posto. Finalna potrošnja energije do 2030. smanjila bi se za 2,6 posto, a do 2050. 28,6 posto. Za energetsku obnovu zgrada po scenariju 1 trebalo bi izdvojiti 80 milijardi kuna ili 2,7 milijardi kuna godišnje, a u scenariju 2 skoro upola manje, 41 milijardu kuna ili 1,4 milijardi kuna godišnje. “Energetska obnova zgrada odvijala bi se po prosječnoj godišnjoj stopi od 3 posto pa bi do 2050. cjelokupni fond ovdašnjih zgrada bio niskoenergetski”, naglasio je Tot.

Scenarij umjerenije energetske tranzicije predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za 35 posto do 2030., odnosno za 65 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Finalna potrošnja energije smanjila bi se 8,1 posto do 2050. godine, dok bi se energetska obnova zgrada obavljala po stopi od 1,6 posto.

U “scenariju 1” udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije porastao bi s 23,5 posto u 2016. godini na 32 posto u 2030. te na visokih 56,3 posto u 2050., dok se i u “scenariju 2” taj udio u ukupnoj potrošnji također povećava, ali uz različitu struktura povećanja. Do 2030. u oba scenarija dostiže se jednak udio, dok u scenariju 2 na kraju razdoblja udio obnovljivih izvora iznosi 46,5 posto.

Analiza je, inače, rađena s pretpostavkom da će se do 2050. godine u Hrvatskoj smanjiti broj stanovnika na 3,95 milijuna. S druge strane, ovdašnji BDP po stanovniku trebao bi do te godine narasti od dva do dva i pol puta u odnosu na aktualni.

Govoreći o glavnim smjernicama “Strategije energetskog razvoja RH”, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da će Hrvatska inzistirati na održivoj proizvodnji energije, ali i da bi s tim ciljem Hrvatska morala smanjiti ovisnost o uvozu energije te zaustaviti pad domaće proizvodnje.

Ravnatelj EIHP-a Goran Granić očekuje strelovit energetski i tehnološki razvoj, velika dostignuća u energetskom sektoru, ali i jaku tranziciju od ostalih vrsta energije prema električnoj. Zalaže se za samoregulirajuće energetske odnose, koji bi otklonili velik dio sadašnjih administrativnih prepreka.

You may also like

0 comments