MK Poslovni savjeti
Dok svijet obuzimaju naslovi o trgovinskim ratovima, sankcijama i inflaciji, tihe, ali duboke promjene mijenjaju temelje globalnog poslovanja. Ove promjene nisu samo privremeni ciklusi, već tektonski pomaci koji zahtijevaju novo strateško razmišljanje. Think tank MK poslovni savjeti stoga pretstavlja pet ključnih trendova koji će sljedećih pet godina testirati vašu poslovnu prilagodljivost i viziju.
Globalni poslovni krajolik prolazi kroz tihu, ali duboku transformaciju, gdje se arhitektura poslovanja mijenja pod utjecajem političkih i geopolitičkih sila. Umjesto slobodnog tržišta, svjedočimo povratku državnog kapitalizma, gdje veliki blokovi poput SAD-a, EU-a i Kine subvencioniraju ključne industrije poput čipova, baterija i obrane. Poslovanje više ne ovisi samo o cijenama, već o strateškom partnerstvu s državom, jer bez političke podrške nema konkurentnosti.
Deglobalizacija ne znači raspad svjetske trgovine, već njezinu rekonstrukciju unutar političkih saveza i blokova, gdje lanci vrijednosti slijede logiku lojalnosti, a ne tržišne efikasnosti. Globalizacija, nekad horizontalna i usmjerena na troškove, postaje vertikalna, zatvorena unutar geopolitičkih orbita, gdje je ključno pitanje gdje je poslovati politički dopušteno. Sigurnost nadjačava efikasnost, pa tvrtke prelaze na strategiju „just-in-case“, gradeći zalihe i rezervne planove kako bi se osigurale od nestabilnosti, čime otpornost postaje nova mjera uspjeha.
Financijska arhitektura svijeta polako se mijenja, jer dominacija dolara slabi usred rasta lokalnih valuta, digitalnog juana i bilateralnih obračuna koji zaobilaze američku valutu. De-dolarizacija je tiha erozija, gdje svaki sporazum bez dolara produbljuje pukotine u globalnom financijskom sustavu, prisiljavajući tvrtke da preispitaju strategije izvoza i zaduživanja. U ovom novom krajoliku, oni koji zanemare ove promjene riskiraju gubitak stabilnosti, jer dolar više nije jedina valuta moći.
ESG (ekološka, društvena i upravljačka odgovornost) postao je politički polarizirajući čimbenik, gdje je u EU-u regulatorni imperativ, dok u SAD-u postaje meta kritika i bojkota. Tvrtke se suočavaju s izazovom prilagođavanja ESG strategija različitim tržištima, jer ono što štiti na jednom tržištu može izazvati politički napad na drugom. U eri polarizacije, ESG više nije neutralan teren, već geopolitički krajolik koji zahtijeva stratešku navigaciju i pažljivo komuniciranje.
Sljedećih pet godina bit će najzahtjevniji test za poslovne lidere, jer se pravila globalnog poslovanja preoblikuju pod pritiskom geopolitike, sigurnosti i polarizacije. Tvrtke koje prepoznaju ove tektonske pomake i prilagode svoje strategije moći će iskoristiti nove prilike u fragmentiranom svijetu. Oni koji ostanu vezani uz stare modele riskiraju da budu pregaženi u novoj eri poslovanja.
