Analiza
Zastoj u najvećem kineskom kontejnerskom terminalu koji je postao žarište delta soja koronavirusa mogao bi izazvati veće probleme u svjetskoj trgovini nego blokada Sueskog kanala u ožujku nakon nasukavanja broda Ever Given. Kako piše Deutsche Welle, do 5 posto globalnog teretnog kapaciteta stoji u Kini nakon prošlomjesečnog oštrog rasta broja oboljelih radnika u luci Yantian pored Shenzena, izračunao je njemački Kiel institut za svjetsku ekonomiju (IfW). Analitičari IfW-a izračunali su da je trenutno kašnjenje utovara robe u području delte Biserne rijeke na sličnim razinama kao i u kolovozu 2020. kada je kinesko gospodarstvo tek počelo izlaziti iz strogog “zaključavanja”.
Tijekom lipnja u Yantianu je na šest dana potpuno zaustavljen utovar kontejnera. Njemački ekonomisti tvrde kako se efekti tog kašnjenja već mogu vidjeti blizu Sueskog kanala – žile kucavice svjetske trgovine – s obzirom da je promet kontejnerskih brodova smanjen za 10 posto. Iz instituta su upozorili da bi ovaj zastoj mogao imati golem utjecaj na trgovinu između Azije i Europe u ljetnim mjesecima. K tome, ovaj problem globalnom gospodarstvu došao je povrh već postojeće nestašice ključnih sirovina te rastuće potražnje kupaca što je dovelo do izraženijeg rasta inflacije u vodećim svjetskim gospodarstvima. Iako se utovar u Yantianu posljednjih nekoliko dana polako normalizira, najveća brodarska kompanija na svijetu, danski Maersk, upozorio je nedavno da će trebati nekoliko tjedana za otpremu svih nagomilanih kontejnera.
“Još otprije je bilo teško pronaći slobodne kontejnere, a sada je situacija još gora”, kazao je za novinsku agenciju AFP Alfred Wong, izvršni direktor tvrtke D&S koja ima tvornicu u Shenzenu. Podsjetimo, nedostatak kontejnera posljedica je poremećaja u globalnom brodskom prijevozu još u vrijeme prvog “zaključavanja” u proljeće prošle godine. Patrik Berglund, direktor Xenete iz Osla koja prati kretanje brodskih vozarina na prekooceanski prijevoz robe, kaže da će utjecaj zastoja u Yantianu vjerojatno biti veći nego blokada Sueskog kanala u ožujku. Podsjetimo, nakon što se Ever Given zaglavio u Sueskom kanalu udarivši u obalu, gotovo 600 teretnih brodova moralo je čekati tjedan dana na prolaz prema europskim lukama, odnosno azijskim odredištima. Globalno gospodarstvo time je pretrpilo procijenjenu štetu od 9,6 milijardi dolara. Berglund dodaje kako su se pojedini kineski izvoznici čak okrenuli kopnenom prijevozu za slanje robe prema Europi.
Čak i slabljenjem gužve u Yantianu, stručnjaci za brodski prijevoz ističu kako je značajno kašnjenje utovara i dalje prisutno u drugoj luci Shenzena, Shekou, kao i u Nanshi, glavnoj luci grada Guangzhoua. Dok se epidemiološka situacija u kineskim lukama ne stabilizira, vozarine za kontejnerske brodove na rekordnim su razinama.
Međutim, kineski izvoz nije pogođen samo prometnim zastojem, već i proizvodnim. Primjerice, širenje delta soja već je rezultiralo uvođenjem strogih mjera u jednom od glavnih tvorničkih središta, gradu Dongguanu. Valja naglasiti i kako je vrlo zarazna varijanta, prvi puta detektirana u Indiji, postala dominantni razlog oboljenja u najnapučenijoj kineskoj provinciji Guangdongu. Posljedice ove situacije osjetit će i najveće europsko gospodarstvo, smatraju njemački ekonomisti. Analitičari IfW-a već su izračunali da su kašnjenja u otpremi robe ove godine stajala njemačko gospodarstvo 25 milijardi eura. Dodali su kako zbog toga očekuju da će vrijednost BDP-a u drugom tromjesečju biti niža jedan posto.
Izvješće ovog ekonomskog think-tanka predviđa da će njemačka industrijska proizvodnja skočiti i do 10 posto nakon što se zastoji u otpremi robe otklone. Razlozi potencijalnog skoka snažna je potražnja te postojeće natrpane knjige narudžbi. Podsjetimo, njemačke su kompanije već ranije upozorile kako imaju gomilu narudžbi, ali su u nemogućnosti isporučiti ih na vrijeme, piše Poslovni dnevnik.
