Ovaj puta grčki će se referendum dogoditi

Grčki premijer rastrgan između prihvaćanja teških uvjeta povezanih s paketom pomoći i pobune lijevoga krila vlastite stranke odlučuje raspisati referendum i tako riješiti političku pat-poziciju: nije novost, to se već dogodilo 2011. Prije četiri je godine George Papandreou u strahu da će njegov socijalistički PASOK izgubiti parlamentarnu većinu, iznenadio partnere iz Europske unije najavom da će narod odlučiti o mjerama štednje kakve od Grčke traže međunarodni kreditori.

Tada su europski čelnici prijetnjama uspjeli grčku vladu natjerati da se povuče i da budućnost jedinstvene europske valute ne preda na volju bijesnim grčkim glasačima. Premijer se povukao, i vrlo brzo izgubio vlast, a referendum nije održan. Danas je grčki premijer Aleksis Cipras na slične okolnosti reagirao sličnim prijedlogom referenduma. No ovaj put je eurozona u manjoj opasnosti od prelijevanja problema nego prije četiri godine pa će i europski čelnici možda biti spremniji dopustiti Grcima da glasaju i trpe posljedice, piše Reuters.

Globalna financijska tržišta u 2011. bila su u problemima i mnogi su sumnjali u opstanak jedinstvene europske valute. Irska i Portugal pridružili su se Grčkoj u traženju financijske pomoći, a cijena kreditiranja skočila je i Italiji i Španjolskoj. Vladao je strah za stabilnost globalnog financijskog sustava pa su tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali Papandreoua u francuski grad Cannes uoči summita skupine G20, najbogatijih zemalja svijeta.

Sarkozy i Merkel tako su tijesno surađivali da su dobili i nadimak Merkozy, a Papandreou su otvoreno rekli da referendum može biti samo o grčkome ostanku u eurozoni. Tržišta su već na najavu referenduma počela paničariti, pa su Merkel i Sarkozy strahovali od još gorih financijskih problema u jednomjesečnoj kampanji uoči referenduma. Zato su ga natjerali da povuče odluku od referendumu, a tadašnji predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je pozvao Grke da pokušaju sastaviti vladu nacionalnog jedinstva za provođenje mjera kojima je paket financijske pomoći uvjetovan.

To političko poniženje Papandreou nije preživio. Dok su on i njegov ministar financija Evangelos Venizelos letjeli natrag u Atenu, Venizelos je izdao priopćenje kojim kritizira prijedlog referenduma. U roku od tjedan dana Papandreou je podnio ostavku, a nekadašnji čelnik grčke središnje banke Lucas Papademos, ekonomist koji se nije dokazao na izborima, imenovan je premijerom i zadužen za provođenje mjera štednje.

Vlada koju je Papademos sastavio od nestranačkih tehnokrata i članova obiju glavnih grčkih stranaka, trajala je pola godine. Još dvaput su Grci morali na izbore u prvoj polovici 2012. i tek tada je sastavljena stabilna vlada pod vodstvom konzervativne Nove demokracije, a PASOK koji je naraštajima dominirao grčkom politikom sveden je na manjeg koalicijskog partnera. Već je tada Siriza, nova stranka krajnje ljevice koja se protivila mjerama štednje, pod vodstvom karizmatičnog mladog vođe i govornika Aleksisa Ciprasa zaprijetila izbornim uspjehom, pa su se tržišta prepala i vlade Europske unije upozorile na mogući kaos i grčki izlazak iz eurozone dogodi li se to.

Četiri godine poslije, u 2015. Siriza je napokon na siječanjskim izborima pobijedila, ali financijska tržišta grčki problem sada smatraju ograničenim samo na tu zemlju pa ni Ciprasova pobjeda nije izazvala oluju, more se tek “namreškalo”, a pale su samo grčke vrjednosnice. Nakon višemjesečnih pregovora obilježenih sukobom Cipras je u noći na subotu objavio da će narod odlučiti o zahtjevima kreditora. Za razliku od Papandreoua koji je kanio Grke pozvati da prihvate ponuđeno, Cipras je svojim glasačima rekao kako želi da europski prijedlog odbiju.

Tako je ostao gotovo bez prijatelja u Europi, izgubio je čak i one koji su mu prije bili skloni. “Mislim da je dobro pitati ljude što misle. Ali to funkcionira samo uz odgovornost šefa vlade da predvodi”, rekao je Martin Schulz, njemački socijaldemokrat i predsjednik Europskoga parlamenta koji je dugo od čelnika EU-a tražio da saslušaju Ciprasa. “A to znači: preporučiti ljudima da prihvate ponudu koju su dali kreditori i europski partneri”, objasnio je Schulz.

You may also like

0 comments