Hoće li vladajući ovaj tjedan izmijeniti Izborni zakon ili neće? Hoće li uvesti jedan preferencijalni glas i najmanje 40% žena na izbornim listama? Kada će raspisati parlamentarne izbore?
U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Mislav Togonal i njegovi gosti: Jadranka Kosor – neovisna zastupnica i bivša predsjednica Vlade, Davorin Mlakar – saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar uprave, Nansi Tireli – predsjednica Hrvatskih laburista i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova te Jasmina Popović – komentatorica HRT-a.
“Čudno je da se iz SDP-a i HNS-a ne odazivaju na ovakve emisije. Ovako se nakupi puno neodgovorenih pitanja, i onda se glasa u Saboru, a da ljudi niti ne znaju o čemu se radi. Sukob SDP-HNS oko nekog zakona na kraju završi minimalnim popuštanjem velikog partnera u koristi HNS-a. Ovo je još jedna situacija kakvih smo se nagledali u predizbornim godinama. Ne može se sa sigurnošću reći kada će parlamentarni izbori. Sondira se teren kako reagira javnost i druge političke opcije. Pokušava se umanjiti mogućnost da se pojave nove političke opcije kako se ne bi oteli birači SDP-a koji će pokušati kapitalizirati ono što je napravio i pitanje je koliko javnost zamjera vlasti” smatra Popović.
“Mi smo već zazivali prijevremene izbore zbog katastrofalnog stanja u zemlji. Kad god budu izbori HDZ-u su dobrodošli. Naš gospodarski program bit će gotov u lipnju za javnost, možda se zato SDP-u žuri na izbore u travnju. SDP je dva mjeseca prije predsjedničkih izbora mijenjao izborni zakon pa im to nije pomoglo. Zalažu se za 40% žena u parlamentu. U zakonu koji predlažu kažu da na listi za Sabor mora biti najmanje 40% oba spola. Pitam se kojeg je onda spola onih 60%?” rekao je Mlakar.
“Intencija SDP-a nije adekvatno pretočena u zakon. Trebali su se poslužiti formulacijom iz zakona o ravnopravnosti spolova. Takav teret stavljati na leđa DIP-a da mora odbaciti neke liste, to ne znači da ćemo imati više žena u parlamentu. Što je sa strankama žena, onda će one morati imati 40% muškaraca na listi. Što je s onima koji imaju 38,5% žena? Izmjene zakona trebale su ići u tome smjeru da jačaju unutarstranačku demokraciju. Predlaže se jedan preferencijalni glas, a trebalo bi se tri” rekla je Kosor.
“Zakon o ravnopravnosti spolova koji vrijedi od 2008. govori o 40% podzastupljenog spola na listi u trećem ciklusu izbora. To se ima se dogoditi na lokalnim izborima 2017. godine, a na parlamentarnim 2019. godine. Ako stranka želi participirati sa ženama na listi to se može učiniti i bez zakona. S ovakvim zakonom ne znači da će žena biti više u parlamentu. Ovisi na kojem su mjestu na listi. Ovo je kozmetička promjena, dobra namjera, ali i vidimo kako su napisali zakon pa iz toga doznajemo koliko im je stalo do toga. To je za mene samo EPP” rekla je Tireli te dodala da bez izmjeničnog modela muško-žensko-muško-žensko na listama ne mijenjamo ništa u parlamentu.
