Mađarska banka OTP očekuje da će do početka srpnja biti donesena odluka o njezinoj ponudi za rumunjsku banku Bance Romaneasce, kazao je u ponedjeljak Reutersu zamjenik izvršnog direktora Laszlo Wolf.
“Po mojoj procjeni, vijest o potpisivanju sporazuma za Bancu Romaneascu mogla bi stići krajem lipnja odnosno početkom srpnja”, kazao je Wolf na Reutersovu investicijskom samitu središnje i istočne Europe.
“Bude li sve dobro prošlo, zahvatit ćemo sedam do osam posto” rumunjskog tržišta, kazao je. “Ne samo ovim sporazumom, već općenito, bilo bi dobro dosegnuti šest, sedam ili osam posto”, dodao je Wolf u razgovoru za Reuters, što bi značilo da će OTP-ov udio na rumunjskom tržištu biti udvostručen odnosno utrostručen.
Napominje pritom da u OTP-u razmatraju i druge prilike u Rumunjskoj koje bi im omogućile povećanje udjela na tom tržištu. Kako podsjeća Reuters, najveći srednjoeuropski samostalni zajmodavac nedavno je objavio da je podnio obvezujuću ponudu za grčku banku National Bank of Greece, koja prema podacima s njezinih mrežnih stranica u Rumunjskoj ima 109 poslovnica.
OTP je već dominantni igrač u Mađarskoj i Bugarskoj, a nastoji povećati prisutnost diljem središnje i istočne Europe i iskoristiti povlačenje grčkih i zapadnoeuropskih zajmodavaca uslijed slabijih izgleda za profit i strožih propisa.
Krajem prošle godine u Hrvatskoj su kupili Splitsku banku, članicu francuske banke Societe Generale, podsjeća Reuters. U razgovoru za Reuters Wolf ističe i kako u OTP-u razmišljaju i o mogućim prilikama za širenje poslovanja u Srbiji. Osvrnuo se i na projekt akvizicije u Crnoj Gori, kojeg je izvršni direktor Sandor Csanyl u ožujku nazivao gotovo zaključenim, a koji se, čini se, ipak izjalovio zbog izostalog odobrenja regulatora. “Ovo je prvi put otkako smo aktivno krenuli u akvizicije da nam supervizor nije dao odobrenje. Zasad se projekt u Crnoj Gori odgađa”, pojasnio je Wolf.
Osvrnuvši se na tvrdokorno niske kamatne stope, kazao je da povećani obujam kreditiranja i prihodi od naknada mogu pomoći ublažiti utjecaj niskih kamatnih stopa, dodajući da bi stagnacija ili čak niži kamatni prihodi mogli zadati glavobolje u prvom redu manjim bankama. Stroži propisi također po njegovim riječima stvaraju dodatne troškove. “To dodatno pojačava pritisak da se poveća obujam poslovanja zato što će male banke sve teže i teže udovoljavati propisima dok će se troškovi samo povećavati”, pojasnio je.
