Ostojić: Rješenje problema je u Grčkoj

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je u razgovoru za Hinu da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za tranzit izbjeglica prema Sloveniji, da hrvatski građani ne osjećaju teret te krize, te da se unatoč poticanja iz pojedinih političkih krugova ne boji ksenofobnog raspoloženja u Hrvatskoj.

Situacija s izbjeglicama je stabilna i sve ide po planu. Do zastoja dolazi zbog prevelikog gomilanja na srpskoj granici i prestanka prihvata na slovenskoj granici, kazao je Ostojić. Imali smo dogovor s NGO-ima da organiziraju prijelaz granice po pedeset ljudi, koliko jedan autobus može ukrcati, i tada sve funkcionira. U samom kampu Opatovac sve funkcionira u redu, kazao je i dodao da će Hrvatske otvoriti zimski tranzitni centar u Slavonskom Brodu zbog zime, ali da drugih kapaciteta ne namjerava otvarati jer za njih nema potrebe. U ova 34 dana prošli smo dosta toga; bilo je i sunca i kiše i drago mi je da nismo imali stradalih u izbjegličkoj krizi, nije bilo epidemija, sve je organizirano u mjeri u kojoj je to moguće. Hrvatska ne osjeća posljedice krize osim financijski, očekujemo da to bude riješeno s EU, ali je važno da nikome život nije poremećen zbog ovoga, kazao je Ostojić.

Na pitanje je li moguće da se raspoloženje okrene u ksenofobično, s posebno jer se određene političke snage i u Hrvatskoj i izvan nje poigravaju s njima, odgovorio je: “To je hipotetsko pitanje. Hrvatska je pokazala svoje humano lice. Građani su u prvim danima izišli na ulicu i dijelili ručak s ljudima. To je najbolje što ostaje za Hrvatsku. Naravno da može biti ideja koje se protive tome. Moramo znati da demokracija podrazumijeva vladavinu većine, a većina u Hrvatskoj nema razloga za strah, prošli su sve to skupa. Imali smo tijekom rata veliki broj ljudi koji su bili smješteni u Hrvatskoj, i to ne samo naših sunarodnjaka iz BiH nego i ljudi druge vere. Čak moram istaknuti da su oni bili pod skrbi Katoličke crkve. Presudne stvari su događale davno i ljudi to ne zaboravljaju, kazao je. “Ovo u vezi postrojavanja crnokošuljaša, dok im one torbe služe da im u njih daju banane, nije me briga što se ponašaju kao majmuni, ali kad im torbe počnu služiti za drugo, znat ćemo reagirati”, kazao je Ostojić.

Zimski tranzitni centar radimo u značajnoj mjeri zbog naših ljudi koji se smrzavaju po 12 sati, znači dvostruko, a ponekad četverostruko duže nego što prolaze izbjeglice, kazao je ministar Ostojić i dodao da će se o novom smještaju brinuti kad 1640 ljudi bude relocirano u sladu s dogovorom s EU, kada će dobiti svoj smještaj i biti integrirani u hrvatsko društvo.

Ostojić je kazao da je hrvatska policija ponudila izbjeglicama koje su našli „pred psima, žicom i dugim cijevima na slovenskoj granici“ da će ih vratiti u prihvatne centre. Oni su to odbili i otišli su na drugu stranu, ali u takvoj situaciji ne možete očekivati ozbiljan tranzit. Poslali smo zahtjev slovenskoj strani da odredi mjesta na kojima će ljude dalje tranzitirati, oni su odgovorili da su spremni za sastanak. Vremena za sastančenje nema, čak ni par sati. Predložili smo da polovica ljudi koji nama pristižu bude tranzitirano prema Sloveniji, a drugu polovicu smo spremni zadržavati ovdje u kampu, dati im sve što je potrebno, medicinsku pomoć, hranu i smještaj, i tako bi stvar funkcionirala, pogotovo ako znamo da ne postoji limitiranje od strane Austrije ili Njemačke, kazao je. On dodaje da je Hrvatska birala najduže rute, davala sve moguće ponude, i ponudila da hrvatski vlakovi mogu voziti izravno za Šentilj na slovensko-austrijskoj granici, „da se ljude ne muči“.

Međutim, on kao glavno mjesto za rješavanje problema vidi u Grčkoj, koja je članica EU i koja bi trebala biti disciplinirana članica Šengena. „Grčka vjerojatno ima najjaču mornaricu, ima 400 aviona, 6 fregata, sve ostalo, i bilo bi puno efikasnije da se da se potakne njih da rade svoj posao. Međutim, Grčka iskrcava 10 tisuća ljudi dnevno, prazni svoje kampove, relocira ih, šalje ljude prema EU bez ikakve kontrole, i ovo što se kod nas zbiva je rezultat toga“, kazao je.

Sve ovo se ne bi događalo da radi najkraća ruta preko Mađarske. Kad ih već iskrcavaju s trajekta na Lesbosu, može se to organizirati na puno humaniji način. Ovo je doslovno mučenje ljudi, ja sam to davno rekao, i samo pitanje je tko će biti odgovoran za prvu žrtvu koja se dogodi na ovom putu, kazao je ministar Ostojić.

Na pitanje ima li Hrvatska dovoljno podataka o broju izbjeglica koji pristiže, Ostojić je kazao da ima svoju bazu podatka te da koristi međunarodno dostupne podatke. Mi naše podatke imamo za naše potrebe, radimo kompletnu proceduru koja je sukladna Dublinskoj konvenciji, te u vrijeme dok osoba prolazi registraciju i nakon nje možemo reagirati ako bi trebalo zbog sigurnosnih razloga, kazao je. Podatke iz razmjene imamo od europske službe za upravljanje granicama Frontex, te podatke hrvatskih policijskih službenika koji se nalaze u operaciji Posejdon, preko kojih se zna „točno za svaki trajekt koji prolazi, koliko je ljudi na njemu i koliko će ljudi ovdje doći“.

Također Hrvatska dobiva i podatke od makedonskih kolega s kojima kvalitetno surađujemo, podatke razmjenjujemo s austrijskim kolegama preko našeg Nacionalnog koordinacijskog centra, i redovito se potvrđuju svi podaci koje dobivamo, kazao je Ostojić i pokazao na svom mobilnom telefonu primjer podataka „koliko se ljudi nalazi na svakoj stanici, u Salzburgu, u Beču, koliko je ukupan broj, itd.

Jedino Hrvatska od Srbije ne dobiva nikakve podatke, kazao je ministar Ostojić i prokomentirao: „Sami znate da na drugoj stani do nedavno nije bilo ni policije pa takvih podataka nemamo, ali znamo koliko ih se nalazi na putu, koliko ih se nalazi u prihvatnim centrima, koliko ih je iz Srbije prošlo prema Mađarskoj, koliko ih je prošlo prema Hrvatskoj, se što nam je bitno, kazao je Ostojić. Na pitanje da se stječe ponekad dojam da situacija iznenadi domaćine u svim državama, Ostojić je kazao da „nema tu iznenađenja“, samo da treba raditi po dogovoru.

Na mađarsko-hrvatskoj granici u protekla dva dana nije bilo ilegalnih prelazaka, rekao je u srijedu savjetnik za domovinsku sigurnost mađarskog premijera Gyorgy Bakondi za mađarske medije. Po njegovim riječima u ponedjeljak su u Mađarsku ilegalno ušle 22 osobe, a u utorak njih 36, prenosi mađarska novinska agencija MTI koja ne navodi iz kojih su zemalja ti migranti prešli u Mađarsku. To pokazuje kako se stanje gotovo normaliziralo, dodao je Bakondi. Mađarske granice sa Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom mirne su, no stanje se neprekidno prati i šefovi policija tih zemalja sastat će se u Beču kako bi se savjetovali o zadaćama u osiguravanju granica, kazao je on.

Kako bi bolje upravljala migrantskom krizom Slovenija će angažirati i veći broj umirovljenih policajaca, a s Austrijom pregovara o otvaranju još jedne izlazne točke za migrante, jer je sadašnji prihvatni centar u Šentilju preopterećen. Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je u srijedu da će vladi predložiti povećanje broja tzv. “pomoćnih policajaca”, tj već umirovljenih policijskih djelatnika, a bit će uglavnom angažirani na održavanju reda u prihvatnim centrima. Sada je na održavanju reda u migrantskoj krizi angažirano desetak tisuća redovnih i specijalnih policajaca, te 250 pomoćnih, uz sudjelovanje samo manjeg dijela vojske s obzirom da sinoć prihvaćeni zakon o većim ovlastima vojsci u kontroli granice i izbjeglica još nije na snazi. “Pomoćni policajci imaju znanje i iskustvo, a dobiju jednake ovlasti kao i redovna policija”, kazao je popodne na brifingu za novinare Boštjan Šefic, državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova, rekavši da je policija višednevnim radom na kontroliranju priljeva izbjeglica vrlo iscrpljena i da su potrebne svježe snage.

Na novinarsko pitanje o pomoći koju je za Sloveniju u Bruxellesu jučer tražio predsjednik države Borut Pahor, Šefic je kazao da će ministarstvo obavijestiti Europsku komisiju o sredstvima i opremi koja bi bila potrebna slovenskoj policiji, a nam pitanje o eventualnom angažiranju stranih policajaca nije odgovorio izravno, uz opasku da bi u tom slučaju najprije bilo potrebno definirati koje bi ovlasti te osobe dobile u Sloveniji. Po njegovim je riječima najviše teškoća danas bilo s migrantima oko Brežica, kamo ih u blizinu granice dovodi Hrvatska u nedogovorenim brojevima. Potvrdio je da se razmišlja o gradnji još jednog prihvatnog centra na južnoj granici te da se s Austrijom pregovara o otvaranju još jedne izlazne točke za migrante, uz one u Šentilju i Gornjoj Radgoni.

Također se razmišlja o mogućnosti da se za rad s izbjeglicama angažiraju i nezaposleni, jer je broj aktivista, policije i humanitarnih djelatnika premalen. ” U Sloveniju svakodnevno ulazi velik broj migranata, zbog čega se vode razgovori o iznajmljivanju novih autobusa za njihovo prebacivanje u tranzitne centre”, dodao je Šefic koji u slovenskoj vladi koordinira migrantsku problematiku.

Zajednička ophodnja granične policije Hrvatske i BiH spriječili su u utorak nedaleko Metkovića ulazak u Hrvatsku osmorice turskih državljana koje je preko granice ilegalno pokušala prevesti osoba koje posjeduje dvojno hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo, priopćeno je u srijedu iz Granične policije BiH. Ophodnje iz mjesta Doljana i Metkovića otkrili su strane državljane u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Gabela Polje I – Gabela. Na upit službenika strani državljani su izjavili da dolaze iz Afganistana. Jedna od osoba je i posjedovala putnu ispravu Afganistana, no daljnjim provjerama utvrđeno je da su sva osmorica državljani Turske.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krijumčarenja osoba kao osumnjičeni ispitan je I.D. (1970.), državljanin BiH i RH, protiv kojeg će biti podnesena prijava Državnom odvjetništvu BiH. Državljani Turske bit će predani Službi za poslove sa strancima BiH na daljnje postupanje. Iz Granične policije BiH su naveli i da danas na zračnoj luci u Sarajevu nisu dopustili ulazak u BiH desetorici državljana Republike Turske zbog  neispunjavanja uvjeta za ulazak u BiH. Stranim državljanima uručena su rješenja o razlogu odbijanja ulaska u BiH te će sljedećim letom biti vraćeni u Istanbul.

You may also like