Ostavka ministrice financija zbog NLB-a

Slovenska ministrica financija Mateja Vraničar Erman u ponedjeljak je premijeru Miri Ceraru ponudila svoju ostavku jer je preglasana na izvanrednoj zatvorenoj sjednici na kojoj se odlučivalo o privatizaciji Nove Ljubljanske banke, navode popodne slovenski mediji koji se pozivaju na neslužbene, ali pouzdane izvore.

Kako navodi poslovni list “Finance”, te portali listova “Delo” i “Večer”, ministrica Vraničar Erman je na sjednici podržala prijedlog Slovenskog državnog holdinga (SDH) da Slovenija ili iz proračunskih sredstava ili preko posebnog fonda potencijalnim ulagačima u NLB zajamči da neće snositi eventualne troškove sudskih tužbi koje se vode pred hrvatskim sudovima, a vezane su za tzv. prenesenu deviznu štednju, ali je taj prijedlog odbijen. Premijer Miro Cerar odbio je prihvatiti njezinu ostavku i ona i dalje ostaje u ministarstvu, prenijeli su slovenski mediji koji se pozivaju na izvor u ministarstvu financija.

U kabinetu vlade naveli su da se radilo o izvanrednoj i zatvorenoj sjendici s povjerljivim informacijama, te da ne mogu komentirati informacije koje su se pojavile oko privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB). Vlada je nakon sjednice u priopćenju za javnost navela da se raspravljalo o prijedlogu da se rizici koje u privatizaciji najveće slovenske banke predstavljaju tužbe protiv NLB-a na hrvatskim sudovima smanje jer bi u privatizacijii mogle predstavljati prepreku, ali da vlada predložene mjere nije prihvatila.

Bez garancije da će Slovenija preuzeti financijske obveze koje bi mogle rezultirati iz tužbi protiv NLB-a u Hrvatskoj i da to neće pasti na potencijalne investitore, država za NLB vjerojatno neće moći računati na adekvatnu cijenu koju bi mogla prihvatiti, pa postupku privatizacije banke prijeti nova odgoda. Slovenski državni holding (SDH) planirao je da se najmanje 50 posto dionica NLB-a proda do sredine ove godine izdavanjem novih dionica putem inicijalne javne ponude (IPO).

Ministrica Vraničar Erman ishodila je u pregovorima u Bruxellesu prije dva mjeseca da Europska komisija odobri slovenskoj vladi odgodu privatizacije koja je po prethodnom dogovoru trebala biti završena ove godine. U Bruxellesu su pristali da se prvatizacija NLB-a izvede u dvije faze, prva s prodajom najmanje polovice njenih dionica u ovoj, a onda još 25 posto u idućoj godini.
Vraničar Erman je položaj ministrice preuzela nakon što je ostavku prije godinu i pol dana dao raniji ministar financija Dušan Mramor.

Slovenska vlada neće dati državna jamstva za tzv. prenesenu štednju nekadašnje Ljubljanske banke, čime bi se po ocjeni stručnjaka za financijsko tržište povećale mogućnosti da se prilikom očekivane prodaje Nove Ljubljanske banke (NLB) za najveću slovensku banku u državnom vlasništvu od potencijalnih investitora dobije viša cijena.

Slovenski državni holding (SDH) koji vodi postupak prodaje NLB-a, predložio je vladi da prije skorašnje objave privatizacijskog procesa potencijalnim investitorima zajamči da kao novi vlasnici neće odgovarati za tzv. prenesenu štednju “stare” Ljubljanske banke u Hrvatskoj, gdje se o tome još uvijek vode sudski postupci, na tužbe Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke.

Ako tužbe tih dviju banaka protiv “stare” Ljubljanske banke, ali i njene pravne slijednice NLB uspiju, iznosi troškova koje bi po presudama trebali isplatiti vlasnici slovenske banke vlasnicima dviju hrvatskih banaka koje su umjesto NLB-a 90-ih godina isplatile hrvatske “stare” štediše NLB-a, mogli bi se popeti i do 400 milijuna eura, navode slovenski mediji. Slovenski državni holding predložio je vladi koja u postupku privatizacije državnog NLB-a nastupa kao “skupština dioničara” da prije prodaje novih dionica dade jamstvo novim dioničarima kako će tužbe hrvatskih banaka, ako se riješe u njihov korist, biti isplaćene iz državnog proračna ili iz tzv. sukcesijskog fonda koji bi trebalo dodatno alimentirati jer su u njemu nedostatna sredstva.

Vlada pod predsjedanjemn premijera Mire Cerara nije se međutim u ponedjeljak odlučila na to rješenje, što bi prema ocjenama poznavatelja moglo produžiti planirani postupak privatizacije NLB-a. “Vlada se upoznala s informacijom o postojanju rizika zbog problematike prenesenih deviznih uloga štediša Ljubljanske banke Hrvatskoj, a što se pokazalo kao zapreka za izvedbu daljnjih postupaka u prodaji NLB-a. Vlada je proučila moguće mjere da se ti rizici smanje, ali je zaključila da prijedlog Slovenskog državnog holdinga ne može prihvatiti”, navela je slovenska vlada u ponedjeljak nakon sjednice u kraćem priopćenju za javnost.

Slovenski državni holding objavio je prije dva tjedna namjeru o prodaji najmanje 50 posto dionica NLB-a, a očekivalo se da bi postupak mogao biti završen do sredine idućeg mjeseca, nakon čega bi dionice NLB-a počele kotirati na ljubljanskoj i londonskoj burzi. Kako prenose mediji, glavna smetnja za davanje garancija NLB-u da će država preuzeti troškove koje bi NLB-u mogao uzrokovati neriješeni problem prenesene stare devizne štednje hrvatskih štediša je ustrajanje vlade da je to pitanje riješeno tzv. sporazumom iz Mokrica prije Hrvatskog ulaska u EU, te da je stara devizna štednja hrvatskih štediša pitanje sukcesije bivše SFRJ o kojoj bi se morale sporazumjeti sve sljednice bivše zajedničke države.

Osim toga, prenose slovenski mediji, Slovenija koja je 100-postotna vlasnica NLB-a smatra da NLB nije pravni slijednik “stare” Ljubljanske banke u kojoj su za vrijeme bivše SFRJ u devizama štedili mnogi hrvatski državljani jer je NLB osnovana posebnim ustavnim zakonom nakon slovenskog osamostaljenja, preuzevši aktivu “stare” Ljubljanske banke, ali ne i potraživanja deviznih štediša izvan same Slovenije. Kako prenose slovenski mediji, vlada Mire Cerara računa da bi za tri četvrtine dionica NLB-a od stranih investitora mogla dobiti oko 850 milijuna eura, nešto manje od knjigovodstvane vrijednosti, a najveću domaću sistemsku banku kontrolirala bi ubuduće kao manjinski dioničar jer u njoj namjerava zadržati 25 posto dionica plus jednu “zlatnu” dionicu.

Slovenija se prije tri godine obvezala da će NLB prodati jer joj je Europska komisija u teškoj financijskoj krizi 2013. godine odobrila da dokapitalizira svoj bankarski sustav, a da se to ne računa kao zabranjena financijska potpora države mimo pravila tržišnog natjecanja. Zbog značenja NLB-a za Sloveniju u politici je međutim i dalje mnogo protivnika “rasprodaje” državne suverenosti na financijskom području jer se NLB smatra sistemskom bankom od koje je ovisna cjelokupna financijska infrastruktura, te mnoga javna i privatna poduzeća. O tome treba li banku prodati i tko je kriv za takozvanu “financijsku rupu” kad je vlada trebala intervenirati i u banke ubaciti kroz dokapitalizaciju skoro pet milijardi eura svježeg novca, u ponedjeljak se ponovno raspravljalo u parlamentu, na istražnom povjerenstvu koje kontrolira oporba i najavljuje da će to biti jedna od glavnih tema za parlamentarne izbore iduće godine.

Sudjelujući u raspravi bivša je premijerka Alenka Bratušek tom prigodom kazala da je ona 2013. kad je preuzela vladu Sloveniju zatekla “pred bankrotom” pa su banke trebale biti hitno dokapitalizirane, od čega je samo u NLB plasirano više od 1,5 milijardi eura svježeg kapitala. Bratušek je iznijela svoje mišljenje prema kojemu NLB ne bi trebalo prodavati u sadašnjem trenutku, odnosno da bi postupak privatizacije trebalo zaustaviti, sve dok se ne utvrdi koji su bankari i političari krivi za loše kreditne plasmane zbog koji je slovenski bankarski sustav njena vlada trebala sanirati.

You may also like

0 comments