Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak je u razgovoru za javni servis MDR kritizirala zatvaranje tzv. balkanske rute ističući da problem mora biti riješen u dogovoru sa svim članicama Europske unije, dok je njezin grčki kolega Aleksis Cipras u srijedu navečer također žestoko kritizirao takav dogovor.
“Problem nije riješen nakon što se donese jedna odluka”, rekla je Angela Merkel za radio MDR kritizirajući odluku zemalja uzduž tzv. balkanske rute da zatvore svoje granice za prolaz izbjeglica. “Situacija mora biti riješena trajno i održivo”, rekla je Merkel ukazujući na dogovor s Turskom. Njemačka kancelarka je kritizirala činjenicu da je odluka donesena bez Grčke i naglasila kako se mora pronaći rješenje koje će pomoći svim 28 članicama EU-a. “Ako nam ne pođe za rukom s Turskom pronaći trajni i održiv problem Grčka neće biti u stanju dugotrajnije se nositi s teretom izbjeglica”, rekla je Merkel.
Cipras je rekao da na ovaj način Europska unija nema budućnosti, krizirajući također jednostranu odluku EU-a zbog koje je u Grčkoj trenutno zaustavljeno više desetaka tisuća izbjeglica. Merkel je ustvrdila da zbog zatvaranja tzv. balkanske rute trenutno mnogo manje izbjeglica dolazi u Njemačku ali je ukazala na to da to nije rješenje jer se sad s izbjegličkim teretom Grčka mora nositi sama. “Nedopustiv je stav koji ide u smjeru da se u 27 zemalja riješimo problema i lijepo se opustimo i samo jednu zemlju ostavimo na cjedilu s njezinim problemima”, rekla je Merkel aludirajući na Grčku.
Dodatni problem stvara tursko stajalište da neće natrag primati migrante koji se već nalaze na grčkim otocima što je u četvrtak rekao i turski ministar za europske poslove Volkan Bozkir. “Turski prijedlog ne odnosi se na migrante koji se trenutačno nalaze na grčkim otocima”, rekao je ministar u razgovoru za provladinu agenciju Anadoliju, dodajući da se readmisija neće kretati u milijunima već u desecima tisuća osoba.
Petero Afganistanaca, među kojima je dvoje djece i šestomjesečna beba, utopilo se prošle noći u Egejskom moru pokušavajući doći do Grčke dok Turska počinje primjenjivati dogovor EU-a da se zaustavi ilegalna migracija. Izbjeglički val koji dolazi opasnim morskim putem dosaad pokazuje vrlo male znakove smanjivanja nakon što je Turska postigla nacrt dogovora s EU u ponedjeljak, u sklopu kojega nastoji zaustaviti priljev u zamjenu za financijsku potporu i političke ustupke.
Turski ministar za europska pitanja Volkan Bozkir rekao je da se dogovor, u sklopu kojega je Ankara prihvatila preuzeti natrag sve ilegalne migrante, ne primjenjuje na one koji su već stigli na grčke otoke. On očekuje da će broj vraćenih u konačnici biti u tisućama ili desecima tisuća. U skladu s dogovorom postignutim u ponedjeljak, Turska je pristala primiti natrag iz europskih zemalja sve ilegalne migrante u zamjenu za veća novčana sredstva, ranije uvođenje dozvola za ulazak turskih državljana u Europu bez vize i ubrzanje pregovora o članstvu Turske u EU.
Svrha dogovora je, kako su rekli premijer Ahmet Davutoglu i čelnici EU-a, obeshrabriti ilegalne migrante da krenu na put prema Europi te pokušati prekinuti krijumčarenje ljudima koje je dovelo do najveće izbjegličke krize u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Više od 130.000 ljudi ove je godine stiglo u Europu preko Turske dok je 350 ljudi život izgubilo na opasnom putovanju, objavila je Međunarodna organizacija za izbjeglice.
Od sredine rujna prošle godine, kad se izbjeglički val preusmjerio na Sloveniju, pa do danas međunarodnu zaštitu u toj državi tražilo je ukupno 518 osoba, a izbjeglički status s pravom na azil dobilo je njih deset, podaci su koje je u četvrtak objavilo slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.
Pravo na azil dobilo je pet Iranaca, dvoje Sirijaca te tri državljana Iraka, dok je za dva Afganistanca i jednog Sirijca odobren status tzv. subsidijarne zaštite. To znači da nemaju pravo na azil nego na kraći privremeni boravak, jer bi njihova repatrijacija mogla za njih imati negativne posljedice. Budući da u Sloveniju već pet dana ne dolazi vlak kojim su se migranti s balkanske rute dovozili u Dobovu, izbjeglički centri su praktično prazni, osim azilnog doma u Ljubljani i nekoliko njegovih podružnica u više gradova.
Osim toga, u Sloveniji se nalaze i 34 maloljetne osobe bez pratnje, koje su također zatražile međunarodnu zaštitu, a smještene su također u azilne domove. Od 478.000 migranata koji su do zaustavljanja izbjegličkog vala prošli Slovenijom azil je u Sloveniji tražilo 518 osoba. Ukupno je riješeno 129 molbi za azil, od toga je 60 postupaka prekinuto jer su tražitelji azila napustili Sloveniju, 35 zahtjeva je odbijeno, a bilo je i više prekida postupaka na želju tražitelja.
Među potencijalnim azilantima koji su proteklih mjeseci podnosili molbe bilo je 178 Afganistanaca, 95 Sirijaca, 83 Iračana, 62 Iranca, 27 Pakistanaca, 20 Kosovara te državljani još 14 država i jedna osoba bez državljanstva. Nakon što je početkom tjedna i Europska unija odlučila da se zatvara balkanska migrantska ruta, slovenska vlada najavila je da će sada više brige posvetiti uređenju pitanja koja se odnose na azilante, a primit će u idućih godinu i pol dana, kako je planirano, 40-50 migranata mjesečno u okviru relokacije izbjeglica iz “hot spotova” u Grčkoj i Italiji.
