Osam banaka koje su u Hrvatskoj nudile kredite vezane uz švicarski franak u petak je u zajedničkoj izjavi za medije zatražilo dijalog s Vladom te ponovilo svoj prijedlog rješenja problema zaduženih u “švicarcima” kroz proporcionalnu podjelu troška između uključenih strana, i to samo za socijalno ugrožene skupine građana.
“Mi, kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija, stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom Vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnoga rješenja za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima. Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu (Country Report Croatia 2015), gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti ‘proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita'”, stoji u zajedničkoj izjavi Erste&Steiermaerkische Banke, Hypo Alpe-Adria-Banke, OTP Banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbanke, Societe Generale – Splitske banke te Zagrebačke banke.
Banke u zajedničkoj izjavi, umjesto postojećega prijedloga, predlažu “rješenje kod kojega se teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana”. Također ističu da je “bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje Fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj”.
S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom, osam banaka podržava “daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje”. “Sve dok je konstruktivni dijalog u tijeku, obvezali bismo se da nećemo pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive”, zaključuje se u zajedničkoj izjavi osam banaka.
Hrvatska je Vlada sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedloge izmjene dvaju zakona – o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, kojima predlaže konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.
Europska komisija je u petak potvrdila da je dobila pisma od nekih banaka iz Hrvatske u vezi s prijedlogom zakona o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u euro, da pozorno prati situaciju ali da još nema stajalište o tome budući da je još riječ o zakonskom prijedlogu. “Pozorno pratimo razvoj događaja u vezi s konverzijom hipotekarnih kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj, a također i u Poljskoj. Svjesni smo poteškoća koje je izazvao precijenjeni tečak franka i razumijemo da je zaštita ranjivih potrošača važan politički cilj”, rekla je glasnogovornica Komisije Lucia Caudet.
Ona je potvrdila da je s tim u vezi Komisija primila pisma od nekih banaka te da bi se to pitanje moglo pojaviti na marginama neformalnog sastanka ministara financija EU-a, u petak popodne ili u subotu. “U svakom slučaju to je zasada tek prijedlog zakona i prerano je zauzeti stajalište o tome. Sve što mogu reći jest da podsjetiti zemlje članica da unutar jedinstvenog tržišta mjere koje vlada poduzima moraju poštovati europsko zaknodavstvo, što uključuje slobodu kretanja kapitala, te mjere moraju biti opravdane općim interesom, moraju biti proporcionalne, uravnotežene i ciljane”, rekla je Caudet.
Prema pisanju hrvatskog tiska, austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling uputio je pismo hrvatskom kolegi Borisu Lalovcu, u kojem je izrazio razumijevanje za potrebu rješavanja problema kredita odobrenih u francima, ali smatra problematičnim to što se cijeli trošak prebacuje na banke.
