Orešković i Marić – Imamo problem, moramo ga riješiti

Tiskovna konferencija Tihomira Oreškovića o Nacionalnom programu reformi.

Mi imamo nekoliko velikih problema, nadam se da ih svi shvaćamo, a sada to moramo početi rješavati. Ključni problem nam je javni dug, Od 2008. godine javni dug nama je počeo naglo rasti do 87 posto BDP-a. Iznosi 290 milijardi kuna. Ove godine imat ćemo 2 posto rasta BDP-a. Drugi problem je stopa realnog rasta. Moramo se usporediti sa našim susjedima. Rast BDP-a nam je u najlošijoj situaciji zemalja okruženja. Bez mjera je prognoza rasta ispod 1 posto BDP-a. Treći problem je demografska situacija. Ukoliko ne promijenimo sliju uskoro će nas biti puno manje. Zbog ovoga stagniramo i gubimo korak. Uvjerena sam da Hrvatska može biti uspješna. Bez reformi se slika neće promijeniti.

Ova vlada ima preko 60 reformi koje su u četiri ključna područja sa dva cilja. Ove godine ova će vlada slomiti javni dug. Glavni je cilj ulaganje 100 milijuna eura kako bi se vidio pad te će to poslati poruku. U srpnju će agencije dati novu procjenu za Hrvatsku. Već imamo odlične financijske indikacije. Od negativnog pada imat ćemo stabilan kreditni rejting. Povoljniji kredit nam pojeftinjuje zaduživanje za milijardu i pol kuna. Na kraju će to biti pozitivan utjecaj. Drugi je cilj ubrzanje rasta gospodarstva kroz bolji kreditni rejting, ali i novac iz EU fondova. Uvest ćemo više radnih mjesta i viši standard.

Četiri su područja, javni dug, poslovna klima, pravosuđe i obrazovanje. Bolje ćemo upravljati državnom imovinom. Moramo aktivirati mrtve kapitale. Odlučili smo to provesti. Bolje ćemo upravljati javnim poduzećima i autocestama koje ćemo refinancirati.

Moramo slomiti dug zdravstva u smislu pojeftinjenja lijekova, javne nabave, smanjit ćemo uprave, povećati efikasnost sustava. Moramo staviti stav u kontekst, mirovinski sustav nije održiv. Uvest ćemo to 2028. godine kako bismo cijelu sliku promijenili. Ključna je reforma imovinskog cenzusa za socijalni sustav. Kojima je najteže neće ništa osjetiti. Javni dug će se smanjiti u tom smislu.

Poslovna klima nam je također vrlo važna. Bez pozitivne klime investitor neće doći. Moramo promijeniti zakone. Smanjivat ćemo parafiskalne namete. 330 milijuna kuna ćemo ih smanjiti. Svaka veća ili manja investicija staje na zemljišnim knjigama. Spojit ćemo gruntovnicu i katastar. To će ubrzati investicije. Uložit ćemo milijardu eura u održivi razvoj. Prosjek u Europi je 3 posto ulaganja u to. Reformirat ćemo javnu nabavu. Do sada je javna nabava stvarala velike komplikacije. Investitoru sve moramo olakšati.

Uprava i pravosuđe su ključ, trebamo uvesti informatizaciju putem e–građanina i e–poduzetnika. Racionalizirat ćemo poslovanje. Plaće ćemo povezati s kompetencijama kako bi to bilo ravnopravno posloženo. Važno je posložiti sustav i jasno definirati ciljeve i očekivanja. Stimulirat ćemo nove ideje i način rada. Smanjit ćemo broj općina, putem analize koju ćemo pokrenuti. Decentralizirat ćemo državu. Investitori moraju dobiti povjerenje da će pravosuđe riješit stvari na vrijeme. Racionalizirat ćemo broj agencija što će poboljšati cijeli sustav. Agencije se više neće poklapati.

Posljednji sektor je obrazovanje. Moramo promijeniti naš kurikulum. U jesen ćemo pokrenuti 60 pilot programa te ćemo pojačati informatiku i matematiku u obrazovanju. Investirat ćemo novac u cjeloživotno obrazovanje. Treba nam više prakse u školskim programima. To će smanjiti broj nezaposlenih.

Kad sve to skupa objedinimo imat ćemo tri ključna indikatora. BDP ćemo povećati na 2.6 posto rasta, stvorit ćemo pozitivnu klimu, slomit ćemo javni dug, do kraja mandata spustit ćemo se ispod 80 posto BDP-a. Skršit ćemo i nezaposlenost. Imamo još posla. Idemo u pravom smjeru. Poruka je jasna. Ali trebamo podršku javnosti koja mora razumjeti stanje u kojem smo se našli. Ovo je ključan trenutak za Hrvatsku jer nakon nas bit će puno bolje.

Ako je netko radio u biznis segmentu. Svaki novi tim ide kroz četiri faze. Svaki tim ide kroz te faze. Formiranje, faza oluje i rasprave, slaganje norme i jedna dobra izvedba. U ova tri mjeseca smo formirali vladu, usvojili proračun, puno smo truda napravili da predložimo reforme. U planu imamo 440 zakona.

Hoće li porez na nekretnine proći u parlamentu?

Moramo stvari staviti u kontekst. Porez na nekretnine ćemo uvesti 2018. godine. Treba nam vremena. To će biti porez na nekretnine koje nisu u funkciji. Bit će to slično porezu na komunalnu naknadu. Stimulirat ćemo time stavljanje nekretnine u funkciju.

Prodaja imovine?

Ne mogu vam otkriti koju ćemo imovinu prodati. Ne radi se o prodaji. Tražit ćemo od mirovinskih fondova da ulože u našu imovinu. Naši mirovinski fondovi će investirati, a to je ponovno za građane Hrvatske. Mi ćemo time stvarati dug, a građani imati koristi.

Planirate li rasteretiti stopu poreza na dohodak, ali i PDV?

Najvažnija je stabilnost poreza, a ne njegovo smanjenje. Radi se na poreznoj strategiji. To se mora dobro definirati i posložiti. Do kraja godine.

Kolike su ukupne uštede?

Ne znam konkretan broj, ali to smo objavili.

Gdje ćete na road show?

Prvo ćemo ići u London, a nakon toga ćemo ići u New York. Što prije treba pokrenuti razgovor s investitorima. Percepcija je važna. Ova vlada je kohezivna. Ovo nije više samo demagogija, mi radimo.

Ako ne dođe do poboljšanja, pada li vlada, kakva je politička stabilnost?

Svašta se može ovdje vidjeti. Balon i spinovi. Kad meni netko prezentira nešto, zanimaju me rezultati. A to će gledati investitori. Da vlada ne funkcionira, danas ne bismo imali ovaj paket. To su rezultati.

O kritikama?

Ljudi nam vjeruju prema istraživanjima javnog mnijenja. Broj zakona i dopuna koje smo predložili, govori o tome da funkcioniramo. Mi ovo predlažemo kao tim. Ovo je kvalitetan dokument. Gledamo rezultate na kraju. Bolje ćemo se upoznati na team buldingu. Naš je program drugačiji zato što će ga ocjenjivati Europska komisija. To će biti prvi indikator. Ovo su kvalitetne reforme. Neće biti lagano. Sa partnerima se redovito sastajemo. Važno je uvjeriti javnost zašto je ovo potrebno.

O Energy hubu na Krku?

Energetika nam je ključna. To još nismo definirali. Zadnja je bila 2005. godine. Zanima nas plin, nafta i struja. Sam sam imao sastanke s ekipom. Našao sam se s ljudima iz Litve, razgovarao sam i s Turkom. LNG što prije jer će to imati pozitivne rezultate. Mi gubimo vrijeme, a vrijeme je novac. Sa plutajućim terminalom ćemo sve ubrzati. Gradit ćemo i jedan i drugi terminal. Poslat ćemo jasnu poruku. Igrat ćemo veliku ulogu u diversifikaciji.

Zdravko Marić:

Ovdje je važan i program konvergencije. Premijer je sve rekao. Par osnovnih naznaka. Ovaj materijal ima stratešku komponentu, ali i tehničku notu. Siguran sam da će svi biti zainteresirani za makroekonomski i fiskalni okvir. S jedne strane, makrookvira je nastavak prezentacije od proračuna. Stopa rasta bit će nam 2 posto u srednjem roku. Imat ćemo blagu inflaciju, ali ideja nam je da se gospodarski rast ubrza. Značajniji naglasak stavio bih na fiskalni okvir. Počet ćemo smanjivati udio javnog duga u BDP-u. U tom dijelu poslali smo jasnu poruku. Planirani deficit bit će na 2.6 posto što je najniži deficit od 2008.. posto. Mi plaćamo 3.8 posto kamata. Samo kolegica Šikić i ja imamo proračune iznad tog plana. Moramo utjecati na cijenu kapitala. Tržišta će reagirati na uspjeh. Aktivirat ćemo državnu imovinu od oko 2 milijarde kuna uz konzervativni pristup. Do kraja mandata ćemo biti ispod 80 posto BDP-a javnog duga. U dokumentima šaljemo poruku da ispunjavamo sve preporuke EK. Mi smo u proceduri prekomjernog deficita. To će biti jedan od jakih argumenata.

Za kraj, analiza osjetljivosti duga. Zadržat ćemo postojano smanjivanje duga. Naveli smo tri rizika. U slučaju deprecijacije kuna narast će nam javni dug jer smo vezani uz euro. Drugi element je rast implicitne kamatne stope. Svaka zemlja, naime, plaća cijenu rizika. Šok porasta kamatnih stopa bi također bio loš. Ovo su rizici koji su negativni, ali postoji i to da ukoliko budemo ranije uspješni, stvari će se ubrzati. U dva mandata ćemo se spustiti na 69 posto javnog duga.

Koje su kompletne uštede?

Ovo o čemu govorite vi, to je kontekst cijeloga mandata. Neke će se vidjeti već u ovoj godini. Ove godine ćemo imati deficit od 2.6 posto. U smislu smanjenja, nije to tako jednostavno za reći. Ove godine će to biti 2.5 milijarde kuna ušteda. Mi izvještavamo po nacionalnoj metodologiji, međutim ovo je prema ESA 2010 to je usporedivo.

Kada se mijenja dio oko prijevremenog umirovljenja i koje će biti uštede?

Nije istina da svi moraju otići u mirovinu sa 67 godina. Neki mogu otići sa 61 godinu, a oni koji su više uložili u svoje obrazovanje mogu iza 65. Svi koji su u svoj život i obrazovanje uložili puno mogu ostati na tržištu rada i nakon 67 godina starosti.

Hoćete li uvesti euro?

Prije formalnog uvođenja eura ulazimo u proceduru. Sada je to teško očekivati.

You may also like