Orban: Demokracija implicira pitati vlastite građane što misle

Europa bi o svojoj migrantskoj politici trebala pitati vlastite građane, a Mađari unatoč pritiscima neće pristati na promjenu svojih kulturnih obrazaca, jer ne žele paralelna društva kakva postoje u državama s velikim brojem migranata iz muslimanskih zemalja, kazao je u ekskluzivnom razgovoru za slovenski portal “nova24tv.si” mađarski premijer Viktor Orban.

Multimedijalni portal, čije je osnivanje pokrenuo bivši slovenski premijer Janša, inače Orbanov prijatelj, razgovarao je s Orbanom prilikom nedavnog kongresa Europske pučke stranke (EPS) u Madridu. “Krajnje je vrijeme da u raspravu o migracijskoj politici uključimo Europljane jer ovo što se sada događa ljudi nisu odobrili. Nismo ih pitali što misle o sadašnjoj politici prema migrantima, a bolje je da ih se u tu debatu uključi dok ne bude prekasno”, kazao je Orban u razgovoru, te dodao da nacionalni lideri u donošenju svojih odluka moraju pratiti ono što kažu ljudi. “Najprije moramo priznati suverenost naroda u odlučivanju o tome kakvo društvo žele”, kazao je Orban, dodavši da Mađari ne žele neintegrirano društvo u kojemu bi paralelno i odvojeno živjele muslimanske i kršćanske zajednice, kako se to u nekim europskim državama dogodilo.

Mađari nemaju ništa protiv takvog modela, ali ga sami ne žele, nego bi htjeli sačuvati društvenu strukturu koju imaju sada, kazao je mađarski lider kojega su zbog njegove migrantske politike i podizanja bodljikave žice kako bi Mađarsku zaštitio od izbjeglica i migranata, u Europi do sada često javno kritizirali. “Nećemo podleći pritisku izvana da promijenimo naše sadašnje kulturne obrasce”, kazao je Orban, te dodao da Mađari imaju pravo na sadašnji način života i očekuju da se to poštuje. “Ne želimo na mađarskoj zemlji biti u konkurentskom odnosu s drugom civilizacijom ii očekujemo da se naše odluke poštuju. Mi Mađari smatramo da je kršćanska tradicija važna, da je obitelj važna, da je važan brak jednog muškarca i jedne žene. Vjerujemo da je nacionalna svijest nešto dobro i da to nije nešto opasno, kao što je, primjerice, opasan nacionalizam. Nacionalna svijest je dobra i potrebna jer ona određuje i konstituira temeljni okvir našeg postojanja”, kazao je Orban.

Na pitanje mogu li migranti probiti ogradu s bodljikavnom žicom koju je postavio na granici sa Srbijom, a onda i s Hrvatskom, Orban je rekao da je ograda “neuništiva” i da im to ne bi uspjelo, a otkrio je i gdje ju je Mađarska nabavila. “Ogradu rade naši zatvorenici, vlastitom tehnologijom. To je za nas najjeftinije, a time pokrivaju i trošak svog boravka u zatvoru”, rekao je Orban, dodavši da su ranije pokušavali dijelove za ogradu uvesti. “Pozivali smo sve: Španjolsku i Njemačku, pa i Rusiju i Kinu, da nam osiguraju dijelove za ogradu jer u Europi nije bilo zaliha, a to govori kako je Europa na tako velik migrantski val bila nespremna”, kazao je Orban u razgovoru za slovenski portal.

Poznato je da su neke tvrtke odbile isporučiti Mađarskoj bodljikavu žicu za koju se znalo da se njome namjerava ograditi granica prema izbjeglicama, a najpoznatiji je primjer dvojice Nijemaca turskog podrijetla koji su bez imalo dvojbi time odbili i mogućnost ozbiljne zarade za svoju tvrtku.

Njemačke humanitarne i udruge za zaštitu ljudskih prava oštro su u ponedjeljak kritizirale namjeru njemačke vlade i Europske unije o pojačanim mjerama izgona izbjeglica iz Afganistana. „Afganistan se nalazi na rubu kolapsa i izgon izbjeglica u ovu zemlju je vrlo opasan i neodgovoran“, rekao je direktor organizacije za zaštitu izbjeglica Pro Asyl, Guenter Burkhard. On je istodobno njemačku kancelarku Angelu Merkel optužio da mijenja pravac glede svoje politike prema izbjeglicama.

Merkel u javnosti govori prijeteljski i zaštitnički kad su u pitanju izbjeglice, no istodobno pokušava svim sredstvima otjerati one kojima je potrebna zaštita“, smatra Pro Asyl. Jedna od mjera donesenih na kriznom samitu Europske unije u nedjelju je i ubrzan izgon osoba kojima je u odbijen zahtjev za azilom. Osim iz zemalja tzv. zapadnog Balkana, najveća većina osoba koje u Njemačkoj podnose zahtjev za političkim azilom, a bez izgleda na pozitivnu odluku, dolaze iz Afganistana i Pakistana. Europska komisija bi s ovim zemljama trebala intenzivirati pregovore o prihvaćanju odbijenih azilanata, stoji u izvješću nedjeljnog summita.

Prema pisanju Frankfurter Algemeine Sonntagszeitunga, ova klauzala je u završno izvješće ušla isključivo zbog pritiska Njemačke. Ovaj nadregionalni dnevnik javlja kako Njemačka priprema „obrat“ u politici prema migrantima iz Afganistana. Politka po kojoj osobe iz ove zemlje zbog zaštite ne bivaju protjerivane unatoč odbijenom zahtjevu za političkim azilom, trebala bi biti okončana. Od 2012. iz Njemačke je protjerano svega nekoliko desetaka afganistanskih državljana, iako je na izgon krajem 2014. čekalo preko 7.000. Mišljenje njemačkog ministarstva unutarnjih poslova je da Afganistan doduše ne slovi za zemlju sigurnog porijekla, ali da postoji mogućnost protjerivanja u mnoge dijelove zemlje koji slove kao sigurni.

Planirana je, po uzoru na slične akcije koje su već provedene u nekim zemljama tzv. zapadnog Balkana, poput Kosova i Albanije, i medijska kampanja koja bi trebala potencijalne migrante odagnati od namjere dolaska u Njemačku. U kampanji bi trebalo biti objašnjeno kako državljani Afganistana nemaju izgleda za dobivanje političkog azila u Njemačkoj ta kako se stoga dug i mukotrpan put ne isplati. Prema podacima UNHCR-a svaki četvrti izbjeglica koji u Njemačku dolazi preko tzv. balkanskog koridora, potječe iz Afganistana.

Predstavnici njemačkih saveznih pokarjina, u čijoj nadležnosti leži odluka o izgonu, različito su se izjasnili o mjerama uperenim protiv afganistanskih migranata. Dok Bavarska ustraje na što bržem i temeljitijem mjerama izgona, neke savezne zamlje poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, koja je dosad primila najviše izbjeglica, iskazale su dvojbe glede protjerivanja zbog sigurnosne situacije u Afganistanu, koja se u posljednje vrijeme, zbog sve učestaliijih ofenziva talabana, pogoršala. Konačna odluka bi trebala biti donesena na sljedećoj konferenciji ministara unutarnjih poslova saveznih pokrajina početkom prosinca.

You may also like

0 comments