Optimizam glede trgovinskih pregovora podigao burze

Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući porukama američkog Feda da će biti strpljiv po pitanju podizanja kamata, ali i optimizmu nakon završetka još jednog kruga trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,3 posto, na 25.063 boda, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 2.706 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 7.263 boda. Snažan skok cijena dionica ponajviše se zahvaljuje odluci čelnika američke središnje banke u srijedu, nakon njihove dvodnevne sjednice, da kamatne stope ostaju nepromijenjene, što se i očekivalo. Još su poticajnije na tržište utjecale njihove poruke da će biti strpljivi po pitanju podizanja kamata i da smatraju da je nastavak rasta gospodarstva i zapošljavanja najizgledniji scenarij daljnjeg razvoja situacije.

Fed polagano podiže ključne kamate od 2015. godine, a lani ih je povećao čak u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova i još nedavno poručivao kako bi ove godine mogao povećati cijenu novca u dva navrata. No, zbog usporavanja rasta globalnog, pa i američkog gospodarstva, kao i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda posljednjih mjeseci poručuju da će biti strpljivi i fleksibilni po pitanju kamata.

Na konferenciji za novinare, nakon sjednice Feda, predsjednik središnje banke Jerome Powell nije sasvim isključio mogućnost povećanja kamata u ovoj godini, no kazao je da Fed ima vremena za čekanje. „Svjesni smo nesigurnosti”, kazao je Powell, osvrnuvši se na usporavanje rasta gospodarstava u Kini i Europi, blokadu rada dijela američkih državnih službi i mogućnost brexita bez dogovora.

No, na pitanje novinara znači li to da je ciklus povećanja kamata završen, Powell je odgovorio: „Duljina tog razdoblja strpljivosti sasvim će ovisiti o budućim gospodarskim podacima i njihovom utjecaju na gospodarske izglede”. Uz to, Fed je poručio i to da će tempo smanjenja njegovih bilanci, nagomilanih zbog poticajnih monetarnih mjera tijekom i nakon financijske krize, ovisiti o razvoju ekonomske i financijske situacije. „U Fedovom priopćenju tržišta su dobila ono čemu su se nadala, uključujući to da će Fed biti strpljiv po pitanju kamata i da će biti fleksibilniji u smanjenju njegovih bilanci”, kaže Mohamed El-Erian, ekonomski savjetnik u Allianzu.

Pozitivno su na tržišta utjecale i optimistične poruke nakon što je u četvrtak u Washingtonu završen još jedan krug trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je kako mu je kineski predsjednik Xi Jinping u pismu poručio kako se nada da će se dvije strane naći na pola puta i postići dogovor do roka 1. ožujka. Trump je poručio i da će se uskoro sastati sa Xi Jinpingom kako bi pokušali postići opsežan trgovinski dogovor nakon što su američki pregovarači poručili da su razgovori značajno napredovali.

I kineska delegacija poručila je da je u razgovorima postignut značajan napredak, no detalji se tek očekuju. Ipak, mnogi su analitičari i dalje skeptični jer nisu uvjereni da Kina i SAD mogu premostiti velike razlike po nizu pitanja, od intelektualnog vlasništva do transfera tehnologija.

Veći rast burzovnih indeksa ograničavaju, pak, loši gospodarski pokazatelji iz Kine. Prošloga je tjedna zaredao niz podataka koji pokazuju da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dalje usporava, unatoč nizu poticajnih mjera kineskih vlasti. Ulagači su oprezi, posebice na europskim burzama, i zbog neizvjesnosti u vezi brexita.

Unatoč tome, na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,1 posto, na 7.020 bodova, a pariški CAC 1,9 posto, na 5.019 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,9 posto, na 11.180 bodova. A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, na 20.788 bodova.

U anketi Reutersa analitičari su prošloga tjedna ponovno smanjili procjene zarada vodećih europskih kompanija, već treći tjedan zaredom, što je posljedica usporavanja rasta globalnog, kao i gospodarstva eurozone.

Prema novoj anketi, analitičari procjenjuju da su u posljednjem lanjskom tromjesečju zarade kompanija iz sastava STOXX 600 indeksa porasle za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Još prije tjedan dana očekivali su rast zarada za 4,8 posto, a u prethodnom tjednu 6 posto.

Dosad je oko 30 kompanija iz STOXX 600 indeksa objavilo kvartalne rezultate, pri čemu ih je 50 posto nadmašilo očekivanja analitičara. Spori rast zarada posljedica je, kažu analitičari, usporavanja rasta globalnog, ali i gospodarstva eurozone. Tako je, primjerice, prošloga tjedna objavljeno da je talijansko gospodarstvo, treće po veličini u eurozoni, u posljednjem lanjskom tromjesečju uronilo u recesiju.

Njemačko je gospodarstvo, pak, u cijeloj prošloj godini poraslo za 1,5 posto, što je znatno sporiji rast u usporedbi s godinom ranije i najslabiji u posljednjih pet godina. Eurostat je, pak, nedavno objavio da je gospodarstvo Europske unije u posljednjem kvartalu prošle godine poraslo 1,5 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,8 posto.

Zbog svega toga, europske kompanije bilježe znatno sporiji rast zarada u odnosu na američke. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je dobit kompanija iz sastava američkog S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla oko 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što se, među ostalim, zahvaljuje lanjskom poreznom rasterećenju u SAD-u.

You may also like

0 comments