Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer ulagači nisu bili voljni znatnije mijenjati pozicije uoči inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,3 posto, na 19.827 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,15 posto, na 2.271 bod, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 5.555 bodova.
Nakon pet dana neprestanog pada, u petak je Dow Jones indeks porastao. Pratio ga je i S&P 500 indeks, pa će ostati zapamćeno da su na sam dan inauguracije Donalda Trumpa ta dva indeksa zabilježila rast po prvi puta od 1961. godine, kada je za novog predsjednika prisegnuo John F. Kennedy.
U tranzicijskom razdoblju bivšeg predsjednika Baracka Obame, za financijske krize 2008. godine, S&P 500 indeks pao je 15,5 posto od dana kada je Obama pobijedio na izborima pa do njegove inauguracije. U razdoblju od izbora Trumpa do njegove inauguracije taj je indeks porastao 6,2 posto, pa je to jedan od najboljih rezultata američke burze u predsjedničkom tranzicijskom razdoblju u suvremenoj povijesti.
Taj uspon zahvaljuje se Trumpovim obećanjima o smanjenju poreza i povećanju fiskalne potrošnje te ulaganja u infrastrukturu, što bi moglo ubrzati rast gospodarstva. No, posljednjih tjedana tržište je izgubilo na zamahu jer ulagači nisu sigurni da će svi Trumpovi planovi dobiti ′zeleno svjetlo′ u Kongresu. Uz to, njegove politike mogle bi potaknuti i rast inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata.
Predsjednica Feda Janet Yellen u govoru u Commonwealth Clubu u San Francisku kazala je ovih dana da bi predugo suzdržavanje od povećanja kamata predstavljalo rizik od mogućih neugodnih iznenađenja u budućnosti i stoga ima smisla postupno povećavati ključne kamatne stope.
U fokusu ulagača prošloga su tjedna bili i poslovni rezultati kompanija i banaka. Sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća protječe u skladu s očekivanjima. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju porasle za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što bi bio najveći rast zarada u posljednje tri godine.
I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,9 posto, na 7.198 bodova, a pariški CAC 1,5 posto, na 4.850 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, za 1 bod, na 11.630 bodova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 0,8 posto, na 19.137 bodova.
