[vc_row][vc_column width=”1/3″] Na Wall Streetu su u srijedu najvažniji indeksi blago pali u nestabilnom trgovanju nakon što je američka središnja banka, kao što se očekivalo, povećala ključne kamatne stope, a ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Dow Jones oslabio je 44 boda ili 0,18 posto, na 24.682 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,18 posto, na 2.711 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 7.345 bodova.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda odlučili su jučer povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, što je prvo povećanje cijene novca u ovoj godini. Uz to, procjenjuju da bi kamate do kraja godine mogle biti povećane još najmanje u dva navrata.
[/vc_column][/vc_row]
To ukazuje na uvjerenje monetarnih vlasti da će smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje, uvedeni početkom godine, potaknuti rast gospodarstva, ali i inflacije, što bi moglo dovesti do ubrzanja tempa povećanja kamata.
“Gospodarski izgledi su ojačali posljednjih mjeseci”, poručio je u priopćenju Fed.
Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da središnja banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.
“Poruke pokazuju da su čelnici Feda uvjereni u jačanje gospodarstva, ne samo u ovoj nego i u idućoj godini. To je prvotno potaknulo rast cijena dionica, no kako su porasli i prinosi na obveznice, s obzirom da je najavljeno daljnje povećanje kamata, tržište dionica ponovno je palo”, objašnjava Jim Paulsen, strateg u tvrtki The Leuthold Group.
Pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a ovisit će o kretanju inflacije, poručuju analitičari.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice jučer dosegnuli 2,936 posto, najvišu razinu u mjesec dana, a rast prinosa negativno utječe na tržište dionica jer bi zbog toga mogla porasti cijena zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli preusmjeriti svoj kapital iz dionica u obveznice.
Zbog toga su jučer osjetno pale cijene dionica u sektorima koji su osjetljivi na kretanje kamata. Tako je nekretninski sektor oslabio 0,9, a komunalni 0,4 posto.
S druge strane, znatan rast cijena nafte drugi dan zaredom potaknuo je skok cijena dionica u energetskom sektoru za 2,6 posto, što je ublažilo gubitke burzovnih indeksa.
Ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata nakon što je jučer iz Bijele kuće poručeno da će predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak objaviti nove carine na uvoz kineskih proizvoda, u prvom redu visokotehnoloških.
Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, a nedavno i na čelik te aluminij, zbog čega jačaju rizici od protumjera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine.
A nakon nekoliko dana oštrog pada, jučer je cijena dionice Facebooka porasla 0,7 posto, nadoknadivši mali dio od oko 50 milijardi dolara tržišne vrijednosti izgubljene prethodnih dana.
U ponedjeljak i utorak cijena dionice te društvene mreže potonula je oko 9 posto jer su dužnosnici iz SAD-a i Europe pozvali poslovodstvo te tvrtke da objasni kako je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.
Izvršni direktor i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg priznao je jučer pogreške i obećao poboljšanja. Facebook “je pogriješio” i “ima još posla, moramo ići brže i učiniti” poboljšanja, poručio je na Facebooku Zuckerberg.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,32 posto, na 7.038 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 5.239 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,01 posto, na 12.309 bodova.
