Saborska oporba žestoko je u srijedu kritizirala konačni prijedlog Obiteljskog zakona i dok ga je HDZ nazvao “nelogičnim, nedorečenim i kontradiktornim”, Mirela Holy (ORaH) poručila je kako nije moderan ni liberalan te ne odgovara stvarnim potrebama društva.
“Ovaj prijedlog Obiteljskog zakona istovjetan je onome kojeg je Ustavni zakon u cijelosti suspendirao. Radi se o velikom, mjestimično nelogičnom, nedorečenom i kontradiktornom tekstu koji je krajnje nefunkcionalan i može dovesti do niza velikih problema”, ocijenio je Željko Reiner (HDZ) zatraživši slanje zakona u treće saborsko čitanje.
U zakon su, tvrdi, unesene tek minorne promjene i detalji čime se zapravo želi omesti Ustavni sud da meritorno dovrši postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona iz 2014. Pozivajući se na mišljenja nekih pravnih stručnjaka, Reiner je kazao kako se Obiteljski zakon iz 2003. godine zapravo samo trebao poboljšati i osuvremeniti. “Čitali ste napisane stavove pojedinih pravnih stručnjaka i govorili kako je trebalo poboljšati stari zakon što naprosto nije točno jer su tih godina ti isti pravni stručnjaci imali toliko primjedbi da su govorili da treba raditi novi”, uzvratila mu je Gordana Sobol (SDP).
Na Reinerovu poruku vladajućima kako za dva mjeseca neće biti više na vlasti, a zakon će morati provoditi nova vlada koja će imati probleme s njegovom provedbom reagirala je Romana Jerković (SDP): “Zakon ne treba mijenjati jer je dobar a vi ćete ionako ostati u opoziciji pa se ne morate brinuti”, poručila mu je. “Ovaj zakon je kompliciran, prenormiran te otežava pravne procese vezane uz prekid bračne zajednice. ORaH zakon neće podržati jer ne odgovara na stvarne potrebe društva, komplicira procedure, a nije ni moderan ni liberalan”, poručila je Mirela Holy (ORaH).
Zamjerila je i tome što će, prema prijedlogu, zakon stupiti na snagu na početku studenog ove godine što je, tvrdi, vrlo kratko vrijeme za kvalitetnu implementaciju tako složenog zakona. SDP-ov Peđa Grbin uvjeravao je kako zakon na novi i sustavan način uređuje razvod braka. “Radi se o zakonu koji korigira nedostatke koje je uočio Ustavni sud. Neke od primjedbi Ustavnog suda su stajale i drago mi je što je Vlada to korigirala”, rekao je Grbin navodeći za primjer osporavanje majčinstva u sudskom postupku.
Zakon će, uvjerena je njegova stranačka kolegica Ingrid Antičević Marinović, promijeniti filozofiju postupanja u postupcima. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako je temelj za zakon o kojem se danas raspravlja Obiteljski zakon iz 2014. godine.
Predloženim se zakonom omogućava nastavak rada centra za posebno skrbništvo s posebnim stalno zaposlenim skrbnicima, pravnicima s pravosudnim ispitom, koji rade u centru, a čija je zadaća u slučaju ugroze prava djeteta ili osobe s invaliditetom zastupati njihova prava pred sudom. Također zaživjet će i institut obiteljske medijacije s ciljem da se što manje djece traumatizira u konfliktnim razvodima, odnosno da se konfliktni razvodi izbjegnu postizanjem plana zajedničke roditeljske skrbi. “Uveli smo i tablice o visini uzdržavanje djece što je dosta važno kako bi ljudi mogli znati koliko bi trebali plaćati za svoje dijete ukoliko se odluče na razvod braka”, pojasnila je.
Navela je i podatak prema kojem je tijekom četiri mjeseca primjene zakona iz 2014. bilo pozitivnih pomaka u razvodima braka u smislu da se mjesečno oko 150 parova razvodilo s postizanjem sporazuma. “Ljudi su iskoristili sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i svi su se išli dogovoriti i na taj način smanjiti troškove na sudu, ali smanjiti i određene traume sebi i djeci”, ustvrdila je. “U novom zakonu definirana je žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji u roku od 72 sata”, kazala je Opačić dodavši kako, da je ta odredba postojala sada, mogla se bar malo ublažiti nedavna tragedija u riječkom slučaju dječaka koji je umro jer roditelji nisu dopustili njegovo liječenje.
Razlike u zakonu između dva saborska čitanja odnose se na to da je prilikom sklapanja braka stranaca i azilanata pod supsidijarnom zaštitom omogućeno da se odgovarajućim dokazom o nepostojanju drugog braka, osim izjave dane pred javnim bilježnikom smatra i izjava dana pred matičarem koji postupak vodi. Dodan je i stavak kojim se iznimno dopušta priznanje očinstva nakon smrti djeteta ali isključivo prije upisa rođenja djeteta u državne matice.
