Oporba: Zakon se mijenja zbog hireva Gorana Marića?

Iako su članovi saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav podržali u utorak izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave iz redova oporbe stigle su zamjerke kako njime dobivamo ‘lex Goran Marić’ te kako se na zakonske izmjene ide jer je “opće poznata stvar da Marić nije htio biti ministar bez portfelja”.

“Kod nas svaki zakon ima ime i prezime pa se ovaj može nazvati ‘lex Goran Marić'”, rekao je Arsen Bauk (SDP) komentirajući izmjene kojima se predlaže da se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom preoblikuje u Ministarstvo državne imovine.

S njim se složila i HNS-ova Vesna Pusić koja je kazala kako je opće poznata stvar da Goran Marić nije htio biti ministar bez portfeja pa se stoga išlo na predloženu zakonsku intervenciju. “Kad se to već radilo trebalo se jasnije definirati plan, program rada i svrhu takvog ministarstva”, ustvrdila je Pusić.

Odbor za Ustav jednoglasno je podržao izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobi interesa u 2015. no usuglasili su se i kako postojeći Zakon o spriječavanju sukoba interesa treba, zbog brojnih nelogičnosti, doraditi i promijeniti.

Gordan Jandroković (HDZ) upozorio je kako prosječni obrtnik koji je završio sa dužnosničkim mandatom ne može godinu dana raditi. “Ne gađamo vrlo često u meritum! Ako je čovjek primjerice postolar zašto ne može godinu dana raditi u svom obrtu i kako može zlouporabiti poziciju”, pitao se Jandroković. Mišljenja je kako treba utvrditi granice u kojima netko može zlouporabiti svoju poziciju.

Predsjednik Odbora Robert Podolnjak prisjetio se također primjera ribara koji po završetku mandata nije mogao raditi iako je imao svoj obrt i brodić. Predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković pozvao je da pošalje svoje prijedlog o normativnim izmjenama u postojećem Zakonu o spriječavanju sukoba interesa.

U tom je kontekstu upozorio i na nedoumice po pitanju sankcija za dužnosnike nakon isteka mandata koji nisu izvršili svoje zakonske obveze. “Hrvatski sabor će skratiti vrijeme primanja naknade po isteku dužnosti ukoliko je to vrijeme koje su obnašali dužnost kraće od godinu dana. Oni više neće imati pravo na model naknade 6+6 nego 3+3 a čak i manje, ovisno o dužini mandata dužnosnika i u tom dijelu bismo trebali mijenjati zakon i pojasniti odredbe koje govore o tome može li se pojedini dužnosnik vratiti u tvrtku ili u profesiju u kojoj je radio prije nego je postao dužnosnik”, rekao je Podolnjak.

Orešković je iznijela podatke prema kojem je Povjerenstvo tijekom izvještajnog razdoblja održalo 44 javne sjednice, na kojima je donijelo 55 odluka o nepokretanju postupka, 94 odluke o pokretanju postupka i 103 konačne odluke. “U tim odlukama u šest predmeta je, nakon pokrenutog postupka, utvrđeno da nije došlo do povrede, u 11 predmeta utvrđena je povreda načela za koje zakonom nije predviđena mogućnost izricanja sankcija, u 18 predmeta Povjerenstvo je utvrdilo da je došlo do povrede ali sankcije nisu izrečene jer u trenutku donošenja takve odluke sankcija ne bi mogla biti izvršena sukladno odredbama zakona, a u preostalim predmetima izrečeno je sveukupno 359 tisuća kuna sankcija. Na sjednicama je doneseno 102 mišljenja i 18 očitovanja”, izvijestila je.

Kazala je i kako je od prve godine mandata Povjerenstva njegov proračun kontinuirano umanjivan no i čak unatoč takvom padu proračuna. “Povjerenstvo je ostvarivalo uštede pa je tako u 2015. unatoč ulaganju u informatičke alate ostvarena ušteda od milijun kuna. S obzirom da je Povjerenstvo pokazalo racionalnost mislim da bi se proračun trebao krojiti ne na temelju potrošnje iz prethodne godine već u skladu s vizijom, razvojem i potrebama u godinama koje dolaze”, poručila je.

You may also like