Oporavak u obliku slova V nakon ove krize je iluzija

Analiza HUB-a
Hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini zabilježit će pad od 9,2 posto, a u idućoj rast za 5,2 posto, prognoza je glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovije HUB analize objavljene u ponedjeljak.

U analizi, naslovljenoj “Pad BDP-a 2020. ipak oko devet posto?”, ističe se da je sredina 2020. označila vrhunac vala pesimizma prognostičara o kretanju gospodarstva na međunarodnoj razini u ovoj i idućoj godini, pa su tako prognoze koje su izašle u proteklih nekoliko tjedana ipak povoljnije od ranijih. Tako je i hrvatska Vlada, nakon manjih padova robnog izvoza i prihoda od turizma, raniju prognozu pada za ovu godinu od 9,4 posto revidirala na osam posto, podsjeća se u analizi.

No, prognozirani oporavak u 2021. uz 5-postotni gospodarski rast neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019. godine, napominje se te dodaje da se Hrvatska prema tome uklapa u širi europski trend. Tako prosjek očekivanja četiri glavna ekonomista o padu za 9,2 posto u 2020. i oporavku od 5,2 posto u 2021. malo zaostaje za očekivanjima Vlade, ističu iz HUB-a, uz napomenu da razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda nemaju praktično značenje.

Tu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na Vladine prognoze. Pritom, najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5 posto, a najveći pesimist za 9,6 posto.

Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje, dodaje se. Također, svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskog tečajnog mehanizma (7,5345).

Kaže se i da očekivani oporavak u idućoj godini ima dvije zanimljive karakteristike. Ekonomisti tako za iduću godinu prognoziraju malo jaču kunu u odnosu na euro, a očekuju i daljnji pad prinosa na državne obveznice. “To znači da “medeni mjesec” za ulagače u obveznice vjerojatno još nije završen”, navodi se u analizi.

Međutim, ekonomisti su pesimistični u pogledu učinaka oporavka na tržište rada, pa tako s jedne strane očekuju da će realna prosječna plaća rasti i u kriznoj 2020. godini, no da se stopa nezaposlenosti neće početi smanjivati već u 2021. godini.

Pritom su suglasni da će deficit proračuna iznositi tri posto BDP-a, a u analizi se pita treba li taj deficit brinuti s gledišta mogućeg uvođenja eura, s obzirom da je tri posto prag kriterija iz Maastrichta.

Među ekonomistima je provedena i anketa o nedavnom ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), a po njihovoj ocjeni, on bi trebao dovesti do rasta kreditnog rejtinga i smanjenje rizika uz tečajnu i financijsku stabilnost, smanjivanja troškova zaduživanja i drugih troškova, smanjivanja prihoda banaka od FX trgovanja, a ocjenjuju i da je poticajan za sve vrsta ulaganja, kao i za reforme i fiskalnu konsolidaciju.

Što se tiče očekivanog trenutka uvođenja eura, jedan ekonomist ocjenjuje da će to biti u 2023. godini, dvoje u 2024., dok je jedan neodlučan između te dvije godine. U analizi se navodi i da u međunarodnom okviru nema “V” oblika oporavka te da Covid-19 kriza neće proći u godinu dana, već će za povratak na razine aktivnosti iz 2019. biti potrebno dvije do tri godine.

Podsjeća se da su se u ovoj godini, obilježenoj pandemijom Covida-19, prognoze dramatično mijenjale i odgađale, a prognostički horizonti skraćivali. Tako, prema ljetošnjim prognozama Europske komisije, europodručje bi ove godine moglo zabilježiti pad BDP-a od 8,7 posto, a u 2021. rast od 6,1 posto. U takvim uvjetima, povratak na razine aktivnosti iz 2019. bio bi odgođen za 2022. godinu.

Za Njemačku, vodeće europsko gospodarstvo i jednog od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, Komisija očekuje pad od 6,3 posto u ovoj, a rast od 5,3 posto u idućoj godini, podsjećaju u analizi, uz dodatak da je u Italiji situacija još lošija, uz očekivani pad gospodarstva od 11,2 posto u 2020. godini, a skok od 6,1 posto u 2021 godini.

Slične razlike, navodi se u analizi, očekuju se i u globalnom gospodarstvu, pa tako prema ljetnoj reviziji gospodarskih očekivanja MMF-a očekivana stopa pada za SAD u 2020. iznosi osam posto, a rasta od 4,5 posto u 2021., dok bi Kina u ovoj godini trebala ostvariti gospodarski rast od jedan posto, a u idućoj od 8,2 posto.

Inače, predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke, u njemu se nalaze i glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, analitičar Zagrebačke banke (Zaba) Hrvoje Dolenec te Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ). Najnovija anketa među njima provedena je tijekom rujna ove godine.

You may also like

0 comments