Okrugli stol IJF o teritorijalnom ustroju Hrvatske

Zagreb – Sudionici okruglog stola o fiskalnom položaju županija suglasni su da je Hrvatska zrela za teritorijalni preustroj koji podrazumijeva smanjenje broja županija, ali smatraju da paralelno trebalo provesti i fiskalnu decentraliziju.

Povod za okrugli stol na kojem su sudjelovali stručnjaci i predstavnici lokalne uprave bilo je istraživanje Instituta za javne financije o fiskalnom položaju županija koje je pokazalo značajne nejednakosti u neto fiskalnoj poziciji županija. ‘Pokazalo se da su u razdoblju od 2011. do 2013. samo četiri županije, uključujući Grad Zagreb, bile neto uplatitelji u proračun opće države, a sve ostale županije su više trošile nego što su pridonijele proračunu’, rekao je Anto Bajo iz Instituta za javne financije.

Najbolju fiskalnu poziciju bilježi Grad Zagreb na čijem se području po stanovniku ostvari 17,2 tisuće kuna više nego što se troši. Istarska županija na drugom je mjestu s prosječnim ukupnim viškom od 3,8 tisuća kuna po stanovniku, a slijedi je Primorsko-goranska županija s viškom od 2,5 tisuća kuna po stanovniku. Najslabije stoji Ličko-senjska županija gdje se svake godine ostvari 13,2 tisuća manje od onoga što se po stanovniku te županije potroši.

Za potrebe ovog istraživanja Institut za javne financije razvio je vlastitu metodologiju budući da Vlada ne izrađuje proračun po lokacijskoj klasifikaciji. ‘Želja nam je da se u odlukama o regionalnom preustroju i fiskalnoj decentralizaciji u većoj mjeri koriste analitičke spoznaje’, rekao je Bajo pozivajući Vladu da ustroji bazu podataka o raspodjeli sredstava opće države po lokalnim jedinicama.

Dubravka Jurlina Alibegović predstavila je rezultate istraživanja Ekonomskog instituta o fiskalnoj decentralizaciji koje je pokazalo da je Hrvatska visoko centralizirana u odnosu na druge zemlje Europske unije. ‘Postoje velike razlike u fiskalnim kapacitetima između županija, gradova i općina. Od ukupnih proračunskih prihoda jedinica lokalne uprave i samouprave gradovi ostvaruju 70 posto (od čega Grad Zagreb 30 posto), a općine i županije po 15 posto’, rekla je Jurlina Alibegović ističući da županije ostvaruju manje od 50 posto potrebnih sredstava za obavljanje svojih funkcija.

Zaključila je da se država deklarativno zalaže za decentralizaciju, ali u praksi ne provodi potrebne mjere. Sličnog je mišljenja i Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. ‘Govorimo o decentralizaciji, a ništa ne mičemo s centralne države. Oko milijardu kuna s državne razine i dvije milijarde kuna sa županijske razine upumpava se u niže jedinice kako bi sustav mogao funkcionirati’, kaže Koprić.

Prema njegovu mišljenju, Hrvatsku treba preustrojiti u šest regija i 120 lokalnih jedinica (90 urbanih centara i 30 manjih mjesta) pri čemu treba voditi računa da takva radikalna reforma podrazumijeva dugi rok i velike troškove. ‘Cilj mora biti taj da građani gdje god da žive imaju isti krug javnih usluga što sada nije slučaj pa zato imamo depopulaciju na više do 80 posto teritorija’, upozorava Koprić.

Predstavnici županijske vlasti kritizirali su Vladinu regionalnu politiku ističući da Vlada prebacuje sve više funkcija na županije, a poreznim izmjenama smanjuje njihove izvorne prihode. ‘Ovakav način funkcioniranja donošenja zakona i nametanja obveza županijama bez financijske podloge je neodrživ’, upozorava Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije.

Predlaže Vladi da smanji broj županija (na pet) i provede fiskalnu decentralizaciju kojom bi se županijama osigurali izvorni prihodi za kvalitetno obavljanje preuzetih funkcija.  Slično razmišlja i Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, koji ističe da je lokalna uprava efikasnija od središnje države.

You may also like

0 comments