Analiza
Cijene nafte nastavile su rast i treći tjedan zaredom, ali taj rast ostaje ograničen zbog geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti. Na londonskom tržištu cijena barela porasla je za 1,9 posto, dosegnuvši 73,63 dolara, dok je na američkom tržištu poskupjela za 1,6 posto, na 69,36 dolara. Iako su početkom ožujka cijene pale na najniže razine ove godine, od tada su ponovno ojačale za više od šest posto.
Međutim, rast cijena nafte nije rezultat povećane potražnje, već prije svega geopolitičkih odluka Sjedinjenih Američkih Država. Washington je nedavno uveo nove sankcije na iransku naftu, dok je predsjednik Donald Trump najavio dodatne 25-postotne carine na kupce venezuelanske nafte i plina. Uz već postojeće sankcije na rusku naftu, jasno je da se ponuda na svjetskom tržištu sve više sužava.
Očekivano smanjenje ponude, posebice iz Irana i Venezuele, potaknulo je rast cijena, ali analitičari upozoravaju da su tržišta i dalje pod velikim pritiskom neizvjesnosti. June Goh, analitičarka tvrtke Sparta Commodities, istaknula je kako se opskrba vidljivo smanjuje, no istovremeno rast cijena ograničavaju strahovi od usporavanja globalnog gospodarskog rasta i potencijalne recesije.
Dodatnu neizvjesnost unose planirane američke carine. Trump je najavio carine od 25 posto na uvoz automobila te reciprocitetne carine prema svim državama koje već nameću carine na američku robu. Ove mjere mogle bi dodatno narušiti globalnu trgovinsku ravnotežu, osobito jer su Kanada, Kina i Europska unija već najavile protumjere.
Analitičari JPMorgana ocjenjuju da su tržišta pod pritiskom zbog straha od trgovinskog rata, dok bi jačanje inflacije i slabljenje međunarodne trgovine moglo smanjiti globalnu potražnju za energentima. Iako cijene nafte rastu, čini se da su u ograničenom rasponu jer trgovci procjenjuju dugoročne posljedice globalnih napetosti.
Dodatnu nesigurnost na naftna tržišta unijele su Trumpove prijetnje sekundarnim sankcijama prema kupcima ruske nafte. SAD već ima sankcije na ruske energetske proizvode, no ovim potezom dodatno se cilja na najveće kupce ruskog crnog zlata – Kinu i Indiju. Njihova reakcija bit će ključna za učinkovitost američke politike prema Moskvi.
Trump je također zaprijetio Iranu vojnim napadima ako ne postigne nuklearni sporazum sa SAD-om. Uz sve već postojeće sankcije na iransku naftu, ovakve izjave dodatno unose volatilnost na tržište. UBS-ov analitičar Giovanni Staunovo ističe da postoji sve veći rizik od većih poremećaja u opskrbi naftom, iako se trenutno Trumpove prijetnje ne percipiraju kao neposredno djelotvorne.
Usprkos prijetnjama i sankcijama, neki analitičari smatraju da Trump možda neće u potpunosti provesti najavljene mjere. Tony Sycamore iz IG-a vjeruje da je tržište skeptično oko Trumpove odlučnosti jer bi uvođenje dodatnih carina moglo dovesti do ozbiljnijih trgovinskih sukoba i smanjenja globalnog rasta, što bi u konačnici oslabilo potražnju za naftom.
Na kineskoj strani situacija je prilično stabilna – nekoliko kineskih trgovaca izjavilo je za Reuters da ne pridaju veliku važnost Trumpovim prijetnjama jer su navikli na njegovu nepredvidivu retoriku. Trenutne procjene pokazuju da bi se cijena WTI nafte mogla kretati u rasponu od 65 do 75 dolara, dok će tržišta nastaviti pratiti učinke carinskih mjera, geopolitičkih napetosti i odluka proizvođača nafte iz SAD-a i OPEC+.
Tržište nafte trenutno balansira između smanjene ponude uzrokovane sankcijama i nesigurnosti oko globalne trgovinske politike. Iako su cijene u blagom porastu, dugoročna stabilnost naftnog tržišta ovisit će o daljnjem razvoju trgovinskih odnosa između SAD-a, Kine i drugih globalnih ekonomskih igrača. Sve će oči biti uprte u političke odluke u Washingtonu, dok će investitori pomno pratiti potencijalne odgovore Kine i Indije na nove američke mjere.
