Ogradama nije mjesto u Europi, ali se vlade susreću s velikim teškoćama

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i austrijski kancelar Werner Faymann složili su se da “ogradama nije mjesto u Europi”, u telefonskom razgovoru u srijedu, rekla je glasnogovornica Komisije u Bruxellesu nakon austrijske najave da će podići ogradu na granici prema Sloveniji.

Taj se telefonski razgovor nastavlja na izjavu austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner, članice konzervativne stranke koja je najavila da će njezina zemlja podići ogradu duž granice sa Slovenijom, također članicom Europske unije, radi kontrole priljeva migranata. Kancelar Werner Faymann je član Socijaldemokratske stranke. Po riječima glasnogovornice EK-a Natashe Bertaud, dvojica čelnika su se također suglasila da “odmah treba provesti odluke” donesene u nedjelju u Bruxellesu, na mini summitu posvećenom migracijskoj krizi na zapadnom Balkanu, “kako bi se spriječile ljudske tragedije”.

EU je na tom mini summitu najavio otvaranje 100.000 mjesta u prihvatnim centrima, od kojih je 50.000 u Grčkoj a druga polovica duž takozvane balkanske rute, u suradnji s UN-om. Oblik i vremenski plan postavljanja austrijske “ograde”, prve takve u schengenskoj zoni slobodnog kretanja, nisu utvrđeni, a ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner opravdavala se da se njome želi zaustaviti migrante.

Upravljanje migracijama u najveće svjetske gradove najveći je izazov 21. stoljeća, imajući na umu da tri milijuna ljudi svakoga tjedna dolazi u urbana područja, objavila je u srijedu Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Očekuje se da će gradsko stanovništvo porasti na 6.4 milijarde do 2050. u odnosu na sadašnjih 3.9 miilijardi, objavio je IOM u godišnjem izvješću. Broj ljudi koji živi u gradskim slamovima popeo se danas na 863 milijuna prema 650 milijuna 1990., dodaje IOM upozoravajući na potencijalne teškoće urbanizacije.

Ključan izazov za vlade bit će pružanje odgovarajućih javnih usluga migrantima, kaže ta međunarodna organizacija. Oko polovice od 232 milijuna međunarodnih migranata živi u deset visoko urbaniziranih, razvijenih zemalja uključujući Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu, SAD, Francusku, Njemačku, Rusiju i Saudijsku Arabiju, piše u izvješću. Ipak, većina migracija događa se unutar zemalja, a ne preko granica. UN procjenjuje da je u danas u svijetu 740 milijuna unutarnjih migranata.

IOM kaže da se obrasci migracija mijenjaju, jer sve više ljudi kreće unutar te između razvijenih i srednje razvijenih zemalja privučeni njihovim rastućim gospodarstvima. “Migrante sve više privlače gradovi u zemljama koje brzo rastu u istočnoj Aziji, Brazilu, južnoj Africi i zapadnoj Indiji”, rekla je glavna urednica izvješća June Lee. “Moramo razmisliti o ulozi međunarodne zajednice i organizacija (u tome da urbanizacija bude uključiva i pozitivna)”, dodala je. Gotovo sav rast globalnog stanovništva, za oko 2.5 milijardi u idućih nekoliko desetljeća, očekuje se u urbanim područjima u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, posebno u Africi i Aziji, navodi se u izvješću.

Planove o zaštiti osjetljivijih sektora granice s Hrvatskom u slučaju krize Slovenija ima već više godina i to nije ništa novo, izjavio je u srijedu Boštjan Šefic, koordinator slovenske vlade za pitanja migrantske krize, tumačeći izjavu premijera Mire Cerara da će učiniti sve za zaštitu slovenskih nacionalnih interesa, pa i postaviti ogradu za zaštitu od migranata. Šefic je na redovitom brifingu novinarima rekao da je Slovenija optimistična da će se dogovori i koordinacija država glede kontrole migrantskog vala poštovati, ali “ne i naivna”, te da postoje razni scenariji, ali i već izrađeni planovi o zaštiti granice s Hrvatskom na osjetljivijim sektorima.

U slučaju pogoršanja stanja koje je trenutno dobro, to bi u prvom redu značilo pojačanu kontrolu na tzv. zelenoj granici, uključujući i razna tehnička sredstva, kako je ne bi ilegalno prelazili migranti, a onda i postavljanje prepreka na međunarodnim graničnim prijelazima kako bi se migrantski val bolje kontrolirao i usmjeravao, kazao je Šefic koji je demantirao neka nagađanja da je vlada ogradu za granicu već naručila u Poljskoj. “Ništa nismo kupili i takve ograde u Sloveniji nema”, rekao je. Upozorio je kako je granica s Hrvatskom duža od 670 kilometara i vrlo otvorena, te ju je nemoguće zapriječiti ogradom, posebno ako iza ograde ne stoji policija i vojska, što se pokazalo i u slučaju bodljikave žice koju je prema Hrvatskoj i Srbiji postavila mađarska vlada.

You may also like