Ministar gospodarstva Tomislav Panenić najavio je u intervjuu u Glasu Slavonije 11. travnja kako će uskoro biti potpisani ugovori s tri kompanije odabrane na natječaju za istraživanje ugljikovodika na istoku Hrvatske te bi već iduće godine mogli početi prve istražne aktivnosti koje bi mogle odrediti budućnost Slavonije i Baranje. Pronalazak izdašnijih izvora plina ili nafte mogao bi donijeti veliku gospodarsku korist u obliku značajnijeg zapošljavanja domaće radne snage.
Vlada je u lipnju prošle godine dodijelila dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu trima naftnim kompanijama. Riječ je o području od približno 15 tisuća četvornih kilometara, podijeljenom u šest istražnih površina koje se najvećim dijelom nalaze u Slavoniji i Baranji.
Na istražnom prostoru Drava 02, dozvolu za istraživanje dobila je Ina, na istražnom prostoru Drava 03 kompanija Oando Plc iz Nigerije, dok je dozvolu za četiri istražna prostora (Drava 04, Sava 08, 09 i 10) dobila kanadska kompanija Vermilion Energy. U Agenciji za ugljikovodike potvrdili su nam kako su ugovori za istraživanje i podjelu eksploatacije ugljikovodika trenutačno u proceduri odobrenja Vlade. Ovim ugovorima bit će regulirane međusobne obveze investitora i države prilikom izvođenja rudarskih radova. Nakon potpisivanja ugovora, navode u Agenciji, “investitori će moći početi s pripremom konkretnih radova po pitanju istraživanja kojem je cilj potvrditi postojanje komercijalnih količina ugljikovodika te ako se isto i utvrdi, nove eksploatacije ugljikovodika”.
Istraživanje, prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, traje pet godina. Kako objašnjavaju u Agenciji za ugljikovodike, “unutar tog razdoblja investitori su se obvezali na određene zahvate kojima je cilj potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika”. Konkretni fizički radovi na istraživanjima mogli bi početi već u trećoj godini istraživanja, kada su planirana istražna bušenja kojima se utvrđuje postojanje ugljikovodika. Dakle, prepoznatljivi naftni tornjevi na slavonskim i baranjskim poljima moći će se vidjeti tek 2019. godine. Naravno, ako se utvrdi da su otkrića pozitivna kreće se s razradom i eksploatacijom.
Od Agencije smo zatražili pojašnjenje o tome što mogu očekivati vlasnici zemljišta na kojem će se obavljati istraživanja pa i moguće crpljenje zemnog plina ili nafte, odnosno mogu li primjerice uskratiti odobrenje naftnoj kompaniji da uopće pristupi privatnoj površini. “Sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ako je zemljište unutar koordinata definiranih u dozvoli u vlasništvu trećih fizičkih i/ili pravnih osoba, investitor mora na odgovarajući način urediti odnose s vlasnikom zemljišta kako bi na tom zemljištu mogao ostvariti prava iz izdane dozvole. Ako investitor ne uspije riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo gospodarstva i Agenciju za ugljikovodike te pokrenuti radnje za izvlaštenje zemljišnih čestica u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje izvlaštenje nekretnina. Također, sukladno odredbama zakona, Agencija je dužna pružiti pomoć investitoru pri uređenju odnosa s vlasnicima/posjednicima zemljišnih čestica. Potrebno je napomenuti da jedan bušotinski prostor ne zauzima mnogo prostora, prostor bušotine i zaštitnog pojasa iznosi otprilike 20-ak četvornih metara. Kao što znamo, u Slavoniji i Baranji i sada postoje stotine bušotina na privatnim zemljištima i ti odnosi su uređeni između investitora i vlasnika zemljišta”, pojašnjavaju u Agenciji za ugljikovodike.
Drugim riječima, naftna će kompanija u svakom slučaju doći do željene lokacije, pri čemu će vlasnik parcele za provedena istraživanja, ili eventualno crpljenje plina ili nafte, dobivati određenu naknadu. No, slavonski seljaci ispod čijih će se površina možda i pronaći neko senzacionalno nalazište nafte, na žalost, neće imati velike koristi, poput recimo farmera u SAD-u koji bi vjerojatno u kratko vrijeme postali milijunaši. “Investitori plaćaju razne novčane naknade i u razdoblju istraživanja i u razdoblju eksploatacije. Osim naknada u razdoblju eksploatacije vrši se i podjela količina pridobivenih ugljikovodika između investitora i Republike Hrvatske. Prilikom istraživanja, investitor plaća naknadu za površinu istražnog prostora, naknadu za administrativne troškove i naknadu za sklapanje ugovora. Ako dođe do crpljenja, odnosno razdoblja eksploatacije ugljikovodika, investitor plaća naknadu za pridobivene količine ugljikovodika, naknadu za površinu eksploatacijskog polja, naknadu za administrativne troškove, naknadu za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika te se također dio pridobivenih količina ugljikovodika dijeli između investitora i Republike Hrvatske”, kažu u Agenciji.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić upozorava kako će naš seljak s naftnom bušotinom na svojoj parceli dobiti samo naknadu za korištenje površine na kojoj je bušotina, jer prema hrvatskim zakonima ono ispod površine nije njegovo, nego državno. I zbog toga Brlošić postavlja i pitanje: “Je li baš nužno istraživati naftu na površinama kvalitetne i plodne zemlje?”.
Na pitanje je li spojiva primjerice ekološka poljoprivredna proizvodnja na istoj površini s crpilištem nafte, Brlošić kaže kako je tako nešto teško spojivo. “Naftu sve više zamjenjuju obnovljivi izvori energije i vjerojatno će njezina uporaba biti sve manja. S druge strane potrebe za hranom su konstantne. Nisam siguran što će nam, dugoročno gledano, donijeti veću korist. U svakom slučaju, trebamo inzistirati da se kod istraživanja i mogućeg crpljenja plina ili nafte obvezno kontrolira poštivanje svih obveza po pitanju zaštite okoliša”, naglašava Brlošić za Glas Slavonije.
