Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u ponedjeljak sa svečane proslave 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kako Hrvatska ima pravo biti ponosna na tih 25 godina, da ih je dobro iskoristila i da nije iznevjerila ni Europu, ni Ujedinjene narode koji su je priznali prije četvrt stoljeća.
Imate pravo biti ponosni na ovih 25 godina, i Europa je ponosna na Vas i vaša postignuća, rekao je Tusk na svečanosti u Hrvatskom saboru. “Prije 25 godina Europa i Ujedinjeni narodi priznali su vašu neovisnost, vjerujući da će Hrvatska postati dijelom političke zajednice za koju su sloboda, mir, poštovanje prema drugima te pridržavanje međunarodnih propisa istinski prioritet. Niste nas iznevjerili, dobro ste iskoristili tih 25 godina”, poručio je Tusk koji je svoj govor održao na hrvatskom jeziku.
Predsjednik Europskog vijeća pohvalno je govorio o hrvatskim postignućima u 25 godina. “Noseći teret teških iskustava i vidajući rane nakon okrutnog rata, uspjeli ste svoj narod zaštititi od mržnje i započeli ste veliku zadaću izgradnje moderne, europske države. Europa visoko cijeni vašu političku zrelost, strpljenje i dosljednost. Zahvaljujući vašim naporima raste ugled cijele regije, a pomirenje zavađenih naroda, iako teško, postaje stvarnost. Vi ste znak nade u promjenu teške sudbine koja je ovaj dio Europe stoljećima stavljala na velike kušnje”, naglasio je Tusk.
Svjestan je da je taj proces težak, ali duboko vjeruje da će Hrvatska u tome uspjeti. Okus neovisnosti i demokracije nije uvijek sladak, sukobi i razlike sastavni su dio povijesti i svakodnevnog života, zato je važno stalno tražiti ono što nas spaja, uvijek iznova, neumorno, poručio je Tusk, pozvavši Hrvatsku na nastavi s tom važnom zadaćom radi mira i stabilnosti u regiji i cijeloj Europi.
“Ma koliko različiti bili, natječimo se u jednom – što i koliko više možemo učiniti za svoju dragu domovinu Hrvatsku. Iz tog humusa dobra ona će uvijek moći rasti i cvasti”, pozvala je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Istaknula je kako je 15. siječnja, dan međunarodnog priznanja, jedan od najvažnijih u kalendaru hrvatske povijesti. “Stvaranje samostalne države za hrvatski je narod bilo pitanje ispunjenja legitimnog povijesnog prava, ali i pitanje opstanka. Hrvatska je bila napadnuta iznutra i izvana (…), ali hrvatski narod je iskazao svoju neopozivu povijesnu volju, ujedinjen politikom pomirbe i državotvornim programom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana stvorio je svoju državu, jedinstveno stavši u njenu obranu i pobijedivši u časnom i obrambenom Domovinskom ratu”, naglasila je predsjednica.
Ponovila je kako su demokratski izražena narodna volja i pobjeda u Domovinskom ratu temelj moderne hrvatske države i oslonac našeg suverenizma. “Hrvatski narod više nikada neće živjeti u integracijama ili tvorevinama u kojima ne bi bio suveren i samosvojan, u kojima ne bi mogao, poštujući druge, slobodno afirmirati svoj identitet”, rekla je Grabar Kitarović.
Uvjerena je da se moderena Hrvatska može suočiti sa svim izazovima budućnosti. “Vođeni domoljubnim zajedništvom ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve, stoga s punim optimizmom imamo razloga vjerovati u snagu svoje države u suočavanju s izazovima budućnosti. Iako danas malobrojni, ali glasni ideološki zaslijepljeni pojedinci šire defetizam i pesimizam, dok razni emisari pejorativno etiketiraju hrvatsku državu i provociraju hrvatski narod, vlastita država čvrsto stoji kao oslonac našem samopouzdanju u izgradnji budućnosti”, rekla je predsjednica.
Hrvatska je slobodna, suverena i demokratska zemlja koja daje značajan doprinos izgradnji mira, stabilnosti i uvažavanja međunarodnih prava, a naša trajna zadaća ostaje promicanje istine o Domovinskom ratu, poštivanje žrtve hrvatskih branitelja kao i svih hrvatskih ljudi koji su svoj doprinos utkali u temelje cjelovite, slobodne i samostalne Hrvatske”, poručio je u svom govoru premijer Andrej Plenković.
Dodao je kako je pitanje nestalih i nasilno odvedenih i danas jedno od najbolnijih pitanja. “U narednom razdoblju nastojat ćemo riješiti to kao i sva preostala pitanja koja datiraju od vremena agresije na Hrvatsku – od pitanja granica i selektivnog pravnog progona hrvatskih branitelja do zaštite hrvatske manjine i povratka kulturnih dobara. To je važno kako bismo osigurali uvjete u kojima će ova Vlada Hrvatsku nastaviti mijenjati na bolje”, istaknuo je premijer Plenković.
Suočavanje s prošlošću, ponovio je, jedan je od bitnih izazova koji je pred Hrvatskom. “Već duže vrijeme dominira javnim i političkim prostorom te je razlogom produbljivanja ideoloških podjela u društvu. Namjera je vlade da to pitanje riješimo sustavno, pluralistički i institucionalno. Stvorit ćemo preduvjete za demokratski dijalog i razotkrivanje istine o kršenjima ljudskih prava u nedemokratskim sustavima kako bismo nadišli društvene podjele te zaštitili dignitet žrtava”, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Prisjećajući se 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku međunarodno priznalo 12 država članica tadašnje EZ, Plenković je podsjetio kako je to uslijedilo nakon prvih višestranačkih izbora, donošenje Ustava, izražene volje hrvatskog naroda očitovane na referendumu. “Danas, 25 godina kasnije, prisjećamo se tih dana kada smo se za svoju samostalnost i suverenost borili u posebno teškim uvjetima i podnijeli iznimno tešku žrtvu.”
“U jeku nametnutog rata i velikosrpske Miloševićeve agresije hrvatski su branitelji za slobodu i samostalnost dali nemjerljiv doprinos i u toj bitci izgubljeni su nevini životi, naši ljudi protjerani su iz svojih domova, razarani su sela i gradovi… Upravo su zanos i žrtva hrvatskih branitelja i jedinstvo hrvatskog naroda zajedno s vizionarskom i državničkom politikom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana bile točka preokreta koje su omogućile priznanje unatoč nenaklonjenom stajalištu znatnog dijela međunarodne zajednice u tim godinama”, naglasio je Plenković.
“Danas, tako stečenu slobodu i priznanje, moramo dostojno iskoristiti, izborom pravih rješenja koja su prikladna viziji budućnosti Hrvatske. Naša domovina zaslužuje i može biti u europskom i svjetskom vrhu, bilo u području znanosti, razvoju novih tehnologija, obrazovanju, sportu, kao i u drugim sferama gdje imamo mogućnost reformama i ulaganjima ostvariti napredak”, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov.
Možda je, kazao je, cilj znatno bržeg gospodarskog rasta još daleko od ostvarenja, no devedesete su nam uvijek podsjetnik kako ništa nije nemoguće kada se zajednički odlučimo djelovati za zajednički cilj.
“Kao predsjednik Hrvatskog sabora trudit ću se da naša djeca budu ponosna na nas, kao što smo mi danas na stvoritelje Hrvatske. Da, kada se okrenu na ovaj dan za idućih 25 godina, vide gospodarski razvijeniju Hrvatsku iz koje neće odlaziti jer će u svojoj državi imati uvjete za sretan i ispunjen život. Dajmo sve od sebe da zaslužimo jednaku zahvalnost, nalik ovoj koju mi imamo prema herojima devedesetih i u potpunosti iskoristimo šanse koje su nam izborili”, poručio je Božo Petrov.
