Odluka o mogućem izručenju Todorića 20. travnja

 Sutkinja Westminsterskog suda u Londonu Ema Arbuthnot kazala je u utorak na završetku saslušanja u povodu zahtjeva hrvatskog pravosuđa za izručenjem Ivice Todorića da će odluka o mogućem izručenju osnivača Agrokora Hrvatskoj biti objavljena 20. travnja.
Današnjim ročištem na londonskom sudu, tijekom kojega su saslušana dva svjedoka, završeno je saslušanje o zahtjevu za izručenjem Todorića, premda je ranije bilo najavljeno da će trajati dva dana.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je u utorak ispred sjedišta Vlade na Markovu trgu da bi izručenje osnivača Agrokora Ivice Todorića Hrvatskoj moglo potrajati nekoliko mjeseci te da Todorićevi argumenti kojim se brani pred sudom nisu utemeljeni.

“Ovisno kakvo će sud tamo imati stajalište, možda nekoliko mjeseci, ne mislim da će godinu”, kazao je Bošnjaković upitan koliko može trajati Todorićevo izručenje.

Odgovarajući na novinarska pitanja Bošnjaković je kazao da Todorićevi argumenti kako se protiv njega provodi politički progon nisu utemeljeni te da će se to i dokazati pred sudom.

Pred Westiminsterskim sudom u utorak je u Londonu, na ročištu o hrvatskom zahtevu za Todorićevim izručenjem, saslušano dvoje svjedoka među kojima i Todorićeva odvjetnica Jadranka Sloković.

Todorićeva obrana kroz njezino svjedočenje nastoji pokazati da državno odvjetništvo još nema dovoljno čvrstih dokaza za potvrđivanje optužnice te da bi Todorić, u slučaju izručenja, mogao u zatvoru čekati na presudu do tri i pol godine i da ne bi mogao platiti jamčevinu za obranu sa slobode jer mu je sva imovina zamrznuta.

Prema današnjem nacrtu nagodbe velik dio vlasništva Agrokora završit će u stranim rukama, ustvrdili su u utorak čelnici Živog zida.

Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić ocijenio je na konferenciji za novinare da je nacrt nagodbe, unatoč Vladinoj samohvali, Pirova pobjeda zato što se u tom procesu gubi kontrola nad velikim dijelom prehrambene i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

“Strani vlasnici će odlučivati što će biti s imovinom Agrokora, nema nikakve garancije da će proizvodnja ostati ovdje, provodit će se tuđe, a ne hrvatske politike”, ustvrdio je Sinčić.

Osim toga, nije jasno koliko će malih dobavljača preživjeti jer je dosad od 900 milijuna kuna duga naplaćeno samo 400 milijuna.

Sinčića situacija s Agrokorom podsjeća na MOL-ovo preuzimanje Ine. “Sve se više čini da će to biti posao u tom smjeru, a otkako je MOL preuzeo Inu došlo je do totalne devastacije te tvrtke – od kadrova i izdvajanja maloprodaje do gašenja rafinerije”, kazao je.

Saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je da izvanredni povjerenik Fabris Peruško pritišće direktore u Agrkorovim tvrtkama da “provode nezakonitosti i prikazuju lažne bilance kako bi se postigla umjetna nagodba”, a potom će se ti direktori transferirati u tvrtke pod državnim nadzorom, čime se “potvrđuje upletenost države u koruptivnu mrežu zvanu Agrokor”.

Vlada je uspjela provesti “Sporazum iz Jalte” – pola je dala Amerikancima, pola Rusima, a nikome većinu. Oni to prikazuju kao bitan iskorak za hrvatsko gospodarstvo, ali kad pogledamo stanje na burzama vidimo da je Hrvatska pretrpjela veliku financijsku štetu, radna mjesta u Agrokoru su ugašena, a budućnost tvrtke je sasvim neizvjesna, rekao je Bunjac.

Zastupnik Ivan Pernar ustvrdio je pak da je Vlada zakasnila, trebala je reagirati već onda kada su se izdavale regresne mjenice, tada bi taj regresni dio zahtjeva bio umanjen, a šteta za hrvatsko gospodarstvo puno manja.

“Ovo što sada radi Vlada su palijativne mjere, na kraju će sve otići u strane ruke”, kazao je Pernar.

You may also like