Odjeci na odluku o dodjeli područja za istraživanje na kopnu

Vlada je prekjučer donijela odluku o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što će Hrvatska imati od toga, hoće li to otvoriti nova radna mjesta te kako će utjecati na okoliš, u emisiji ‘U mreži Prvog’ govorili su predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić i profesorica Katarina Simon s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.

‘Ovo znači veliki gospodarski razvoj za RH. Nakon što se potpišu ugovori – prva istražna bušenja možemo očekivati za godinu dana, a eksploatacija bi mogla početi za tri godine’, kazala je Barbara Dorić. Katarina Simon potvrdila je da će eksploatacija na kopnu početi mnogo ranije nego na Jadranu. ‘U cijeloj priči ključan je nadzor – Agencija za ugljikovodike osnovana je kako bi se kontroliralo postupanje stranih kompanija koje ulaze na hrvatsko tržište na 30 godina’, dodala je Dorić. ‘Napreduje tehnologija, sigurnosni standardi i nadzor i ne možete početi s eksploatacijom ako ne zadovoljavate visoke kriterije i mogućnost incidenata svedena je na minimum’, poručila je Dorić. Rekla je kako u Hrvatskoj neće biti frakturiranja – nekonvencionalne tehnologije vađenja plina i nafte iz škriljevca. Dorić je dodala kako bi u budućnosti Hrvatska mogla godišnje zarađivati 8 milijardi kuna od eksploatacije na moru te 6 milijardi na kopnu.

Saborska zastupnica i predsjednica ORaH-a Mirela Holy ocijenila je da projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ima sva obilježja koruptivnog ponašanja. Imamo informaciju da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak forsira potpisivanje ugovora tijekom ovog mjeseca. Ukoliko se to dogodi to će biti katastrofa za Hrvatsku bez obzira na to hoće li doći do istraživanja ili ne. Počet će teći financijske obveze Republike Hrvatske prema koncesionarima. Čak i ako bi se proveo referendum i donijela odluka da se taj projekt zaustavi, Hrvatska će temeljem potpisanih ugovora imati obvezu financijski obeštetiti tvrtke koje dobiju koncesiju, istaknula je Holy u Hrvatskom saboru na ORaH-ovoj konferenciji pod nazivom Projekt istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu.

Poručila je kako je ključni trenutak da se hrvatska javnost digne na noge i da kaže ne ovom projektu, pa čak i oni koji nemaju ništa protiv da se eksploatiraju ugljikovodici, odnosno nafta. Naftni stručnjak Srećko Leustek istaknuo je da je hrvatski koncesijski ugovor, kada se uspoređuje s drugim takvim ugovorima u svijetu, potpuna katastrofa. Leustek je rekao kako su u ugovoru problem postoci o podjeli proizvodnje, postoci koji se vraćaju kao obračun troškova onome tko je ušao. Istaknuo je da je postotak koji ide koncesionaru oko 86 posto, a Republici Hrvatskoj ide oko 14 posto. Rekao je da može doći do male modifikacije u korist Hrvatske, ali da, na kraju krajeva, u korist Hrvatske ne bi moglo biti više od 30 posto, a što je, kako je rekao, katastrofalno u usporedbi s drugim zemljama gdje u korist države ide najmanje 70 pa čak do 90 posto.

You may also like

0 comments