ZAGREB, Saborski Odbor za informiranje i medije u četvrtak je obavio razgovore s devet kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, koji su iznijeli svoje vizije vođenja te kuće u petogodišnjem mandatu te glavne probleme koje vide u njenom radu.
Glasovanje o prijedlogu koji će ići na plenarnu sjednicu Sabora bit će na našoj sljedećoj sjednici, najavio je predsjednik Odbora Jasen Mesić (HDZ).
HRT-om treba upravljanje manirom dobrog gospodara, za što je potreban tim, treba vratiti profesionalizam i etičnost u poslovanje, ljudima treba pružiti priliku da se razviju, istaknuo je Ante Serjanović koji ima bogato radno iskustvo na HRT-u, ali i nekim drugim tvrtkama. Važnim drži vratiti vjerodostojnost i kredibilitet HRT-u. “Ima prostora za to, poglavito u Informativnom programu gdje treba unaprijediti izvještavanje”, rekao je.
Svjestan je kako je HRT zanemarila mlade, a “bolnom” točkom označava digitalizaciju arhiva, za što bi se dio sredstava mogao osigurati iz europskih fondova. Mladima i djeci treba se, kaže, obraćati kroz nove platforme i tehnologije, ali paralelno raditi i na sadržaju te na kanalu distribucije. Kako to postići nemam odgovor iz rukava, iskren je Serjanović i spominje pozive kreativcima, hibridnu televiziju, itd. Suglasan je kako HRT ima stožernu uloga u promicanju hrvatskog jezika i kulture, da posebnu pažnju treba posvetiti govoru, na koji prigovara trećina gledatelja.
Markota: HRT centar medijske i kulturne industrije
Sadašnji v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota HRT vidi kao centar medijske i kulturne industrije, perjanicu hrvatskog društva koja uz političku podršku može značajno pridonijeti jačanju javne sfere, demokracije i cijele kulturne industrije. ‘Otkriva’ kako na HRT-u ima puno područja i pitanja koja nisu definirana.
Ponekad imamo osjećaj da brod vodimo bez osnovnih instrumenata, priznaje Markota na opasku Gorana Beusa Richembergha (HNS) da je vodstvo HRT-a svojedobno odbilo objaviti sve podatke o plaćama, da se vođenje emisije od 40 minuta plaća 2.000, a kratki format o tome “kako se friga” košta 9.000 kuna. Poručuje i da se obveze koje zadaje Sabor moraju ispuniti, potvrđuje da je dio ljudi imao “zlatne padobrane” koje je svojom odlukom ukinuo. Neće biti tužbi, jedan je slučaj još u pregovorima, kaže Markota.
Za razvoj domaćih formata bitnim označava povratak kreativne slobode unutar kuće. Ljudi moraju biti stimulirani, nužna je revizija svih pravilnika da se vidi kako ljude motivirati, navodi Markota, koji vjeruje da u kući ima potencijala. Suglasan je da je HRT praktično izgubio mladu generaciju. Mladi su na ‘digitaliji’ u koju treba ulagati, a ulaganja su sada minimalna, tvrdi i dodaje kako HRT mora ići za mladima, ali da nema tu strategiju, “kao ni ukupnu strategiju HRT-a”.
Napominje da su pokrenute izmjene Etičkog kodeksa, da je nužna reorganizacija informativnog programa, ali i drugih segmenata kuće, da je kad je riječ o manjinama na HRT-u podržan prijedlog snimanja dokumentarnog filma o pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu.
Jurčević: Pretplata će s vremenom otpasti
Preobrazba HRT-a je nužnost, u prvoj godini glavni ravnatelj mora dati strategiju petogodišnjeg razvoja kuće, treba povećati ulaganje u ljude, rekao je sveučilišni profesor, povjesničar Josip Jurčević.
Mjesto glavnog ravnatelja smatra izazovom, najvećom prednosti HRT-a drži Arhiv i financijsku stabilnost, a problematičnim upravljački model, odnosno “klanovske odnose i bitke za pozicije”. Procjenjuje da će pretplata s vremenom “otpasti”, što zbog aktualnih europskih trendova, što zbog činjenice da se kupuje sve manje televizora.
Jurčević odbacuje kritike iz oporbe da nije upravljao “bilo kakvim sustavom”. U HV-u sam upravljao golemim sustavom, vođenje znanstvenih projekata je složen posao, vodio sam projekt osnivanja jedne regionalne televizije koja je proglašena najboljom malom televizijom u Europi, ističe Jurčević. Kad je riječ o programu za manjine, konkretno Rome, smatra da manjinske sadržaje ne treba ‘getoizirati’ u tjedne emsije, nego ih integrirati u program.
Bivši glavni ekonomist HRT-a, sada sveučilišni predavač Ante Rončević ključnim označava stabilizaciju poslovanja HRT-a. “HRT, koja mora biti prepoznatljiva, utopila se u drugim medijskim subjektima, mora se približiti pretplatnicima. U tehnološkom smislu kuća je zapuštena, zaostaje u kadrovskom smislu, više pozornosti treba posvetiti ljudskim potencijama, treba oživjeti novinarske audicije”, kaže Rončević.
I dugogodišnji novinar i urednik Ivica Zadro glavnim problemom HRT-a označava veliko tehnološko zaostajanje, upozorava da javni servis sluša sve starija publika i da se to treba promijeniti. Uz to, treba praviti bolji ustroj, sada imamo dvostruku liniju ‘zapovijedanja’, pa se često ne zna tko je za što odgovoran, sistematizacija već dugo nije napravljena, pobrojao je probleme.
Naglasak treba staviti na različitost različitih medijskih platformi, radio je dosta zapostavljen iako ima puno novih mogućnosti, HRT-u treba barem desetogodišnja shema, razrađena po kanalima i skupinama, treba znati što gdje ide, da nam se sadržaji ne preklapaju, poručio je Zadro.
(Agencije)
