Očekujemo kvalitetniji i kvantitetniji oporavak prihodovne strane kako bi se smanjili porezi

Današnja izjava ministra financija Zdravka Marića kako se ništa u poreznom sustavu neće mijenjati prilično je očekivana. Naime, iako je IFO institut na stranici 22. svojih preporuka novoj hrvatskoj vladi preporučio ukidanje dijela poreza, činjenica je kako se porezne i financijske politike, zbog nereformiranog sustava moraju činiti postepeno.

Za komentar rezultata današnjeg sastanka o proračunskim smjernicama upitali smo Daniela Hinšta, analitičara ekonomskih politika iz Centra za javne politike i ekonomske analize koji nam je rekao kako će ukidanje dohodovnog poreza od 40 posto ipak biti nužno.

„Manji porezi su jedna od bitnih reformi, pogotovo ukidanje dohodovnog poreza od 40% koji guši ICT sektor i mnoge druge perspektivne sektore. Neki su već otišli zbog toga u Rumunjsku gdje je flat tax 16%. Jasno je da su manji porezi mogući samo uz prethodno rezanje deficita, uz ambiciozan plan umjeravanja javnih rashoda. Jasno, pritom je potrebno razlučivanje nužnih i reformskih od viškovnih funkcija i troškova – sve kako bi se na srednji rok izbjegli kratkoročno linearni rezovi za spas na kratki rok u očima kreditnih agencija. Ipak, iskustvo Estonije i Slovačke je pokazalo da je rezanje visokog poreza na dohodak prouzročilo čak i veće prihode od istoga. Uostalom, zašto se previše bojati teritorijalno fragmentirane lokalne i regionalne uprave“, upitao se Hinšt.

Što onda treba učiniti?

„Ako je pak policy preporuka slijediti njemački ifo institut, porezni sustav bi trebao zadržati kontinuitet jer je hrvatsko porezno opterećenje „u europskim prosjecima“. Ipak, njemačka think tank studija je zaboravila kako je hrvatski ekonomski standard barem duplo ispod EU prosjeka. Dakako, bolje je odmah reći kako se porezi ne mogu dirati, nego da se, kao 2012. godine, izleti s rezanje zdravstvenog doprinosa na 13%, kako bi onda neki znalci obavili procjenu kako to nije imalo pozitivne učinke na rast gospodarstva (pa je doprinos vraćen na 15%)“, zaključio je Hinšt.

Ostaje nada kako ostatak prihodovne strane proračuna neće, kao u mandatu prošle vlade biti vezano isključivo uz meteorologiju. Čekamo ispunjenje obećanja privlačenja velikih investicija, olakšanje gospodarstvu stvoriti ekonomsku dinamiku, ali i kvalitetnije i kvantitetnije privlačenje sredstava iz europskih fondova, za koje je ministar europskih fondova obećao kako će se udvostručiti.

You may also like

0 comments