Očekuje se rekordni pad BDP-a, pitanje je koliko će trajati recesija

DZS
Ovoga tjedna Državni zavod za statistiku objavit će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad.

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto. Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.

Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize. Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.

U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.

„Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto”, navodi jedan od analitičara.

Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak kako se u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma od očekivanih, može očekivati manji pad BDP-a, a ne dogodi li se nešto nepredviđeno već iduće godine snažan oporavak. 

“Imali smo tri scenarija kada smo radili prognozu. U optimističnom, gdje bi pad prihoda turizma bio 50 posto, a ne 70 posto kao u osnovnom, rekli smo da bi BDP mogao pasti oko 6,6 posto. U ovom trenutku nalazimo se u situaciji gdje možemo očekivati kumulativno, od početka godine, pad noćenja oko 50 posto. Ako se zadrži tako, onda ćemo sasvim sigurno vidjeti i niži pad BDP-a”, rekao je guverner HNB-a u Dnevniku HTV-a.

No, napominje da će to ovisiti i o drugim granama gospodarstva, kao i o tomu što će se događati na jesen s koronavirusom i koliko bi moguće buduće uvođenje karantene, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama, moglo utjecati na pad BDP-a.

“No, u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma, možemo očekivati manji pad BDP-a”, kaže Vujčić.

HNB je početkom srpnja izišao s makroekonomskim projekcijama, u kojima razrađuje tri moguća scenarija. U osnovnom scenariju, koji pretpostavlja pad prihoda od turizma za oko 70 posto, središnja banka procjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u ovoj godini pao 9,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2021. povećati za 6,2 posto. U optimističnom scenariju, uz pad prihoda od turizma za oko 50 posto, pad BDP-a u ovoj godini procijenjen je na 6,6 posto. U pesimističnom, koji uključuje drugi val epidemije i pad prihoda od turizma za 90 posto, središnja je banka procijenila pad realnog BDP-a u ovoj godini na 11,4 posto, uz rast u 2021. za 6,3 posto.

HNB u osnovnom scenariju procjenjuje da bi udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini porastao sa 73 posto na 87 posto BDP-a, a guverner kaže kako takav rast javnog duga nije dobar i svakako predstavlja rizik za Hrvatsku.

“Javni dug će ove godine porasti za više nego što je bilo ukupno smanjenje javnoga duga od 2014. godine do prošle godine. Mi smo imali kontinuirano smanjenje javnoga duga i sada će u jednoj godini on doći na 87 posto, gotovo 90 posto. Dobro je što već sljedeće godine vidimo smanjenje javnoga duga jer očekujemo snažan oporavak gospodarstva”, rekao je Vujčić.

Podsjetio je, naime, kako je prema osnovnom scenariju u 2021. predviđen rast BDP-a za oko 6,2 posto, a taj će gospodarski rast utjecati i na pad udjela javnog duga u BDP-u.

“Mi očekujemo da će on nastaviti padati u iduće dvije godine kad moramo zadovoljiti mastriške kriterije za ulazak u eurozonu. Sama činjenica da ulazimo u eurozonu treba nam olakšati pristup financiranju na međunarodnim financijskim tržištima, što smo vidjeli sada u početku krize kada smo dobili već potporu Europske središnje banke (ESB)”, rekao je Vujčić.

Upitan što mogu očekivati građani, posebice u vezi kamatnih stopa koje su sada na rekordno niskoj razini, Vujčić kaže kako bi se trebao očekivati daljnji pad kamatnih stopa kako se budemo približavali eurozoni.

Tvrdnju da su kamatne stope trenutno na povijesno najnižim razinama potkrijepio je i podatkom da su one na stambene kredite sada došle na oko 2,5 posto, s nekih 3 posto 2019. godine.

“To je posljedica vrlo ekspanzivne monetarne politike koju vodi i HNB, ali u okruženju i ESB. Budući da očekujemo nastavak takve monetarne politike, možemo očekivati i nastavak trenda kamatnih stopa”, rekao je.

Potvrdio je novinarsku konstataciju da su banke s krizom u drugom tromjesečju pooštrile uvjete za dobivanje kredita, ali je još jače pala potražnja za kreditima.  “Banke najavljuju za treći kvartal polako otpuštanje tih zategnutih uvjeta za davanje je kredita tako da očekujemo da će se sada opet krenuti u drugom smjeru, lagano relaksirajući te uvjete”, kaže Vujčić, ponavljajući da HNB vodi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku koja omogućuje da kamatne stope nastave padati.

Upitan za mogući utjecaj krize na bankarski sustavu, Vujčić podsjeća da je taj sektor ovisan o gospodarstvu. Budući da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će, kaže, osjetiti posljedice toga, u smislu smanjenja prihoda, smanjene dobiti, a neke će imati i gubitke.

“Međutim, banke su vrlo dobro kapitalizirane. Naše najveće, sistemske važne banke imaju oko 7,5 postotnih bodova viška kapitala u odnosu na regulatorne zahtjeve, a druge banke oko tri posto više kapitala. Tako da su sposobne podnijeti ovaj udarac pada rezultata u ovoj godini. I u tom smislu štednja je sigurna i ne treba se brinuti za nju”, poručio je guverner HNB-a.

Upitan za procjene o kretanju nezaposlenosti, Vujčić je podsjetio da je najveća kontrakcija ekonomske aktivnosti bila u drugom kvartalu te kako se će dio efekata povećanja nezaposlenosti, otkaza vidjeti i u četvrtom kvartalu. Međutim, taj rast nezaposlenosti neće biti ni približno onakav kakav smo vidjeli nakon velike financijske krize, bit će relativno umjeren, rekao je.

“Već iduće godine očekujemo snažan oporavak, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno. Očekujemo da bi se situacija s virusom trebala smirivati, da bi cjepivo i lijek trebali biti pronađeni, što bi sve trebalo doprinijeti snažnom oporavku ekonomije”, zaključio je guverner središnje banke.

Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.

Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu. Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.

Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju. Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…

Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto. Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.

U drugom dijelu godine pad gospodarstva bit će blaži nego u drugom tromjesečju zbog popuštanja restriktivnih mjera i normalizacije aktivnosti, no u cijeloj godini očekuje se veći pad nego za financijske krize. Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. godini mogao iznositi 10,5 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8,5 do 12,5 posto.

Bit će to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP potonuti 9,4 posto. Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi pad mogao iznositi 9,7 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti za 10,8 posto.

I dok će pad u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments