Očekuje se rast potrošnje 43. mjesec za redom

 Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u ponedjeljak podatke o prometu u trgovini na malo u ožujku, a očekuje se nastavak rasta potrošnje rekordni 43. mjesec zaredom, i to brži nego mjesec dana prije.
Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju rast potrošnje u ožujku za 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 0,5 do 3,8 posto.

Ostvare li se procjene, bio bi to brži rast maloprodaje nego mjesec dana prije, kada je ojačala 1,2 posto na godišnjoj razini.

Time bi se nastavio rekordni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji puta zabilježen u kolovozu 2014. godine.

Rast potrošnje 43 mjeseca zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. “Tijekom ožujka očekujemo ubrzanje dinamike rasta prometa u trgovini na malo dijelom i zbog ranijeg termina Uskrsa ove godine”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rast potrošnje zahvaljuje se trendu rasta plaća koji traje još od početka 2015. godine, kada su uvedene porezne promjene na dohodak. A nove izmjene u oporezivanju dohotka, koje su stupile na snagu početkom 2017., dodatno su potaknule rast plaća i potrošnje, poručuju makroekonomisti.

No, dio analitičara očekuju usporavanje rasta potrošnje u ožujku zbog visoke lanjske baze jer je u ožujku 2017. maloprodaja porasla snažnih 7,7 posto. „Iako indeksi potrošača i dalje sugeriraju optimizam uz ranije predblagdansko raspoloženje, očekujemo vrlo blagi rast realnog prometa u trgovini na malo dijelom i zbog učinka baznog razdoblja”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Podaci o maloprodaji važni su jer će pokazati koliko snažno raste osobna potrošnja, najznačajnija komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), na početku ove godine. U prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Promet u maloprodaji Europske unije i eurozone posustao je u ožujku, nakon kratkotrajnog oporavka u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku.

Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane Europske unije smanjen je u ožujku za 0,1 posto u odnosu na veljaču kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećan 0,4 posto.

Najviše se pritom smanjio obujam prometa na benzinskim postajama, za 1,2 posto na mjesečnoj razini. Pao je i promet u širokoj kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 0,3 posto.

U kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je stagnirao, utvrdili su u Eurostatu.

Eurozona je u ožujku bilježila blagi rast sezonski prilagođenog prometa u maloprodaji, za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima promet porastao 0,3 posto.

Pritom je pad zabilježen u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 0,5 posto, te motornih goriva, za 0,4 posto.

Promet u trgovinama hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je 0,2 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je skok prometa u maloprodaji zabilježila Latvija, za 2,3 posto. Slijede Portugal s 1,8 posto, te Austrija i Švedska, s po 1,3 posto.

Pad prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini bilježile su u ožujku Irska, za 1,7 posto, Poljska, za 0,8 posto, Velika Britanija, za 0,7 posto, i Njemačka, za 0,6 posto.

Podaci za Hrvatsku označeni su kao povjerljivi.

Osjetno sporiji rast prometa na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji 28-člane Unije i eurozone porastao 0,8 posto, nakon 1,8 postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Pritom je Eurostat snizio prvu procjenu rasta u EU za 0,2 postotna boda.

Najviše je i u EU i eurozoni porastao promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 2,0 odnosno 1,4 posto.

Najslabije je pak u EU porastao promet na benzinskim postajama, za 0,8 posto dok je u eurozoni najmanji rast, za 0,3 posto, zabilježen u kategoriji neprehrambenih proizvoda.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini u ožujku bilježila Malta, za 8,6 posto. Slijedi Mađarska sa 7,2 posto, te Latvija sa 6,5 posto.

Pad prometa na godišnjoj razini zabilježile su u ožujku Njemačka, za 1,3 posto, i Slovenija, za 0,5 posto.

You may also like

0 comments