[vc_row][vc_column width=”1/3″] Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u ponedjeljak podatke o prometu u trgovini na malo u ožujku, a očekuje se nastavak rasta potrošnje rekordni 43. mjesec zaredom, i to brži nego mjesec dana prije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju rast potrošnje u ožujku za 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 0,5 do 3,8 posto.
Ostvare li se procjene, bio bi to brži rast maloprodaje nego mjesec dana prije, kada je ojačala 1,2 posto na godišnjoj razini.
[/vc_column][/vc_row]
Time bi se nastavio rekordni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji puta zabilježen u kolovozu 2014. godine.
Rast potrošnje 43 mjeseca zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. “Tijekom ožujka očekujemo ubrzanje dinamike rasta prometa u trgovini na malo dijelom i zbog ranijeg termina Uskrsa ove godine”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Rast potrošnje zahvaljuje se trendu rasta plaća koji traje još od početka 2015. godine, kada su uvedene porezne promjene na dohodak. A nove izmjene u oporezivanju dohotka, koje su stupile na snagu početkom 2017., dodatno su potaknule rast plaća i potrošnje, poručuju makroekonomisti.
No, dio analitičara očekuju usporavanje rasta potrošnje u ožujku zbog visoke lanjske baze jer je u ožujku 2017. maloprodaja porasla snažnih 7,7 posto. „Iako indeksi potrošača i dalje sugeriraju optimizam uz ranije predblagdansko raspoloženje, očekujemo vrlo blagi rast realnog prometa u trgovini na malo dijelom i zbog učinka baznog razdoblja”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Podaci o maloprodaji važni su jer će pokazati koliko snažno raste osobna potrošnja, najznačajnija komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), na početku ove godine. U prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Promet u maloprodaji Europske unije i eurozone posustao je u ožujku, nakon kratkotrajnog oporavka u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku.
Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane Europske unije smanjen je u ožujku za 0,1 posto u odnosu na veljaču kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećan 0,4 posto.
Najviše se pritom smanjio obujam prometa na benzinskim postajama, za 1,2 posto na mjesečnoj razini. Pao je i promet u širokoj kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 0,3 posto.
U kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je stagnirao, utvrdili su u Eurostatu.
Eurozona je u ožujku bilježila blagi rast sezonski prilagođenog prometa u maloprodaji, za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima promet porastao 0,3 posto.
Pritom je pad zabilježen u kategoriji neprehrambenih proizvoda, za 0,5 posto, te motornih goriva, za 0,4 posto.
Promet u trgovinama hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je 0,2 posto.
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je skok prometa u maloprodaji zabilježila Latvija, za 2,3 posto. Slijede Portugal s 1,8 posto, te Austrija i Švedska, s po 1,3 posto.
Pad prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini bilježile su u ožujku Irska, za 1,7 posto, Poljska, za 0,8 posto, Velika Britanija, za 0,7 posto, i Njemačka, za 0,6 posto.
Podaci za Hrvatsku označeni su kao povjerljivi.
Osjetno sporiji rast prometa na godišnjoj razini
Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji 28-člane Unije i eurozone porastao 0,8 posto, nakon 1,8 postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Pritom je Eurostat snizio prvu procjenu rasta u EU za 0,2 postotna boda.
Najviše je i u EU i eurozoni porastao promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 2,0 odnosno 1,4 posto.
Najslabije je pak u EU porastao promet na benzinskim postajama, za 0,8 posto dok je u eurozoni najmanji rast, za 0,3 posto, zabilježen u kategoriji neprehrambenih proizvoda.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini u ožujku bilježila Malta, za 8,6 posto. Slijedi Mađarska sa 7,2 posto, te Latvija sa 6,5 posto.
Pad prometa na godišnjoj razini zabilježile su u ožujku Njemačka, za 1,3 posto, i Slovenija, za 0,5 posto.
