[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, jer su ulagače ohrabrili dobri pokazatelji iz američkog gospodarstva, dok su trgovinske tenzije između SAD-a i Kine trenutno pale u drugi plan.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1,1 posto, nakon što je prošloga tjedna znatno pao.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,5 posto.
Azijske ulagače ohrabrio je rast Wall Streeta u petak nakon boljih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada.
[/vc_column][/vc_row]
U lipnju je broj zaposlenih povećan za 213.000, dok su analitičari očekivali, 195.000, pri čemu je prosječna satnica porasla samo 0,2 posto, manje od očekivanja. Rast zaposlenosti ukazuje na snažan rast gospodarstva, dok blagi rast plaća umanjuje bojazni od prebrzog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke. Time je, kažu analitičari, jedan od velikih rizika uklonjen s tržišta.
Zahvaljujući tome, u drugi su plan pale zabrinutosti zbog jačanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, nakon što su u petak na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a Peking uzvratio protumjerama istog intenziteta.
Ulagači se plaše da je to prvi potez koji vodi trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, što bi moglo narušiti rast tih, ali i cjelokupnog globalnog gospodarstva. Neki analitičari kažu da je to već uračunato u cijene dionica i da su iznosi na koje su nametnute carine mogli biti i znatno veći, s obzirom da je Washington najavljivao carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 500 milijardi dolara. „I dok trgovinske tenzije podržavaju zabrinutosti u vezi budućnosti, posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva i određena poboljšanja u Europi i Japanu. Za sada financijska situacija i dalje podržava rast gospodarstava i investicija”, kaže Michael Gapen, ekonomist u Barclays banci.
A nakon prošlotjednog pada, cijene su nafte jutros porasle. Na američkom je tržištu barel poskupio 26 centi, na 74,06 dolara, dok je na londonskom tržištu ojačao 30 centi, na 77,42 dolara. Na valutnim je tržištima, pak, dolar oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 93,93 boda, najniže razine u tri tjedna, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 94,02 boda.
Pritom se cijena američke valute prema japanskoj kreće oko 110,45 jena, kao i u petak na zatvaranju tržišta. U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, blago oslabio, pa je tečaj eura porastao s 1,1745 na 1,1760 dolara. U fokusu ulagača jutros je i britanska funta koja je pod pritiskom nakon što su dva člana britanske vlade podnijela ostavku jer se ne slažu s načinom na koji ta zemlja kani pregovarati o izlasku iz EU-a, a te ostavke dovode u pitanje budućnost premijerke Therese May.
[quote_box name=””]
Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje oprezno trgovanje, jer nema korporativnih vijesti koje bi dale smjernice investitorima, a Crobexi bi mogli stagnirati nakon dva tjedna pada.
Svih 5 analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, danas očekuje stagnaciju Crobexa. Crobex indeks spustio se prošloga tjedna 0,7 posto, na 1.803 boda, dok je Crobex10 oslabio 1,02 posto, na 1.037 bodova. Među sektorskim indeksima najviše je pao Crobexkonstrukt, za 4,1 posto, dok je najviše ojačao Crobextransport, za 3,7 posto.
Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 25,3 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna manje nego tjedan dana prije. „Prošloga tjedna na domaćem tržištu indeksi su pali, drugi tjedan zaredom. U zadnjih 6 trgovinskih tjedana indeksi su imali negativnu izvedbu u njih 5. Ta serija padova uzrokovala je pad Crobexa prošloga tjedna ispod 1.800 bodova, na najnižu razinu od sredine travnja”, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steriemaerksiche banci.
Po pitanju likvidnosti tjedan je bio skroman, promet je prosječno dnevno iznosio 5,1 milijun kuna, najmanje od listopada prošle godine, dodaje. Danas Špoljar očekuje oprezno trgovanje, jer nema značajnijih korporativnih vijesti. Najveći promet, oko 5 milijuna kuna, ostvaren je prošloga tjedna dionicom Zagrebačke banke, pri čemu joj je cijena porasla 2,6 posto, na 62,2 kune.
S prometom od 3,7 milijuna kuna slijedila je dionica Valamar Rivijere, kojoj je cijena ostala nepromijenjena na tjednoj razini, na 40,5 kuna. Dionicom HT-a ostvaren je, pak, promet od 3,6 milijuna kuna, a cijena joj se spustila 1,7 posto, na 148,5 kuna. Od 64 dionice kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 30 zabilježilo je pad cijene, 22 rast, a 12 stagnaciju. Među likvidnijim izdanjima, najveći pad cijene zabilježila je dionica Dalekovoda, za 7,4 posto, a potom HUP-a Zagreb, za 6,6 posto.
S druge strane, najviše su poskupile dionice Privredne banke Zagreb, za 6 posto, i Optima telekoma, za 5,7 posto. A na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,7 posto, dok je S&P 500 porastao 1,5, a Nasdaq indeks 2,4 posto. „Na globalnim tržištima većina indeksa prošloga tjedna imala je dobru izvedbu. Na Wall Streetu dobitnike je predvodio tehnološki sektor, a indeksi su ojačali po prvi put u zadnja tri tjedna”, navodi Špoljar.
Kako dodaje, cijeli tjedan bio je obilježen ‘komešanjima oko carina’. U petak su, naime, na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a Peking je uzvratio protumjerama istog intenziteta. „Zabrinutosti zbog trgovinskog rata već su ranije uzeli danak na tržištima, a prošlotjedni oporavak indeksa uslijedio je nakon podatka o porastu zaposlenosti u SAD-u, ali i porastu dinamike ulaska u radnu snagu, te je umanjena bojazan od prebrzog povećanja kamatnih stopa Feda”, zaključuje Špoljar.
Zahvaljujući tome, i na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 1,5, a pariški CAC 1 posto. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,25 posto.
[/quote_box]
