[vc_row][vc_column width=”1/3″]Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u rujnu zahvaljujući izrazito pojačanom optimizmu u industriji koji je nadjačao pogoršano raspoloženje među potrošačima, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši 115,8 bodova, izračunali su u Komisiji. Najviše je ojačao optimizam u industriji, iskazan u skoku indeksa za 5,2 boda, na 13,3 boda. Osjetnije su poboljšana i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 2,2 boda u odnosu na kolovoz, na 13,9 bodova.[/vc_column][/vc_row]
Blago je – za pola boda – uvećan i indeks koji mjeri očekivanja u uslužnom sektoru, dosegnuvši 16,6 bodova. Zamjetno je pak pogoršano raspoloženje među potrošačima, iskazano u padu indeksa za 3,1 bod, na minus 12,1 bod. Oslabio je i optimizam u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks pao za 1,6 bodova, na 9,4 boda.
Blago pogoršanje u EU
Na razini EU-a ekonomska je klima blago pogoršana u rujnu, uz pad ESI-ja za 0,9 bodova, na 111,3 boda. Pogoršana očekivanja u industriji, među potrošačima i u maloprodaji prevagnula su nad blago pojačanim optimizmom u uslužnom i građevinskom sektoru, pokazuje izvješće EK. Tako je indeks koji mjeri raspoloženje u industriji pao u rujnu za 1,2 boda u odnosu na prethodni mjesec. Gotovo identičan je pad, za jedan bod, zabilježio i indeks koji mjeri povjerenje potrošača.
Nešto slabije raspoloženje u maloprodajnom sektoru iskazano je u padu indeksa za 0,6 bodova. Očekivanja u građevinskom i uslužnom sektoru skromno su pak poboljšana, te su odgovarajući indeksi porasli za jedan odnosno 0,7 bodova. U Bruxellesu izdvajaju pogoršanje ekonomske klime u rujnu u dva najveća gospodarstva EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanskom i poljskom, čiji su indeksi pali za 1,6 odnosno 1,2 boda u odnosu na kolovoz.
… i u eurozoni
Blago je pogoršana i ekonomska klima u eurozoni, uz pad ESI-ja za 0,7 bodova, na 110,9 bodova, pokazuje izvješće EK. Pad indeksa rezultat je pogoršanih očekivanja potrošača i industrije, koje je ublažio nešto izraženiji optimizam u maloprodaji i građevinskom sektoru. Tako je indeks koji mjeri povjerenje potrošača u eurozoni u rujnu pao za jedan bod a onaj za industriju za 0,9 bodova.
Indeks građevinskog sektora poskočio je pak za 1,9 bodova a indeks maloprodaje za 0,8 bodova. U uslužnom je sektoru raspoloženje bilo gotovo nepromijenjeno u odnosu na kolovoz. Među vodećim su gospodarstvima najviše u rujnu pogoršana očekivanja u Francuskoj i Španjolskoj, čiji su indeksi pali 1,7 odnosno 1,5 bodova.
Vrijednosti ESI-ja za Njemačku i Italiju iskazuju pak nepromijenjeno raspoloženje u gospodarstvu u odnosu na kolovoz. U odvojenom je izvješću Europska komisija objavila da su očekivanja u poslovnom sektoru eurozone u rujnu također bila nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, te se indeks BCI zadržao na 1,21 boda.
Pritom su pogoršana očekivanja menadžera o proizvodnji u predstojećem razdoblju i njihove snižene ocjene zaliha gotovih proizvoda bile protuteža boljim ocjenama ukupnih i izvoznih narudžbi i proizvodnje u prethodnom razdoblju.
Vujčić o prognozama za sljedeću godinu
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u srijedu da će, po procjenama HNB-a, hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti u otprilike kao i u ovoj, dakle “nešto ispod tri posto BDP-a”, međutim upozorava na pojavu prvih znakova vanjskih rizika.
Vujčić, koji je sudjelovao na konferenciji “Dan velikih planova” u organizaciji tjednika Lider, kaže da se jedan od rizika, koji bi u konačnici mogao rezultirati manjim rastom, odnosi na moguće smanjenje trgovine, s obzirom na početak i moguću eskalaciju američko-kineskog trgovinskog rata.
Zatim, tu je usporavanje industrijske proizvodnje u Italiji i Njemačkoj, što je za Hrvatsku vrlo važno budući da su joj te zemlje glavni vanjskotrgovinski partneri. Vujčić kaže da bi slijedeći mjeseci trebali pokazati je li to usporavanje privremeno ili postaje trend.
S druge strane, najveći doprinos rastu hrvatskog BDP-a očekuje od izvoza, rasta osobne potrošnje i investicija, za koje napominje da su u ovoj godini podbacile. Iz HNB-a u idućoj godini predviđaju nastavak rasta trenda zaposlenosti, iako postoji problem nedostatka radnika, a anketa HNB-a pokazuje da je poslije pretjerane regulacije to postao najveći problem gospodarstvenika.
Vujčić je upozorio na značajne strukturne probleme u gospodarstvu, poput slabog rasta ukupne proizvodnosti, a zbog kojih su trenutne stope rasta na nedostatnoj razini.
Upozorava da bi demografska kretanja – starenje i iseljavanje stanovništva – mogla dovesti do smanjenja doprinosa faktora rada rastu BDP-a i ukupne produktivnosti. Kako napominje, to smanjivanje radno sposobnog stanovništva na neki način treba nadoknaditi. Tu se, napominje, javlja problem dodatnog pritiska na mirovinski i zdravstveni sustav, zbog čega je izuzetno važno “pametno osmisliti nastavak” mirovinske reforme.
Kada je riječ o novim tehnologijama, one imaju mnoge prednosti, kao što su povećanje produktivnosti, ubrzavanje alokacije resursa na globalnoj razini, kao i poboljšanje kvalitete života, prvenstveno tehnološkim napretkom u zdravstvenom sustavu. S druge strane, smanjuju potražnju za određenim zanimanjima, a upravo uslijed rasta produktivnosti, dovode do pada udjela rada.
Vujčić ističe da će razvoj tehnologije na tržište rada donijeti znatne promjene, a kako se društvo na to treba pripremiti i ponuditi rješenja u području gospodarstva. Pritom ističe ulaganje u vještine koje roboti ne mogu razviti, poput kreativnosti, a kao važno navodi i suradnju poduzeća i fakulteta, u smislu obrazovanja za zanimanja koja su poslovnoj zajednici potrebna. “Obrazovanje je ključ, ako ne počnemo mijenjati obrazovanje, ne piše nam se dobro”, poručuje Vujčić.
Napominje i da država mora razmišljati i o prilagodbi poreznih politika, zatim o regulaciji, distribuciji dohotka, mirovinama i sl. “Razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja s kojima se suočava Hrvatska. No tome se treba aktivno posvetiti”, poručio je Vujčić.
Timmer: Na promjene na tržištu rada treba reagirati unapriješenjem socijalne zaštite
Glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Hans Timmer naveo je da otprilike deset godina od početka globalne financijske krize Europska unija se vratila na svoje pretkrizne razine po pitanju zaposlenosti, smanjenja fiskalnog deficita i rasta izvoza. Pritom dodaje da se situacija u Hrvatskoj ne razlikuje previše od ostatka EU.
No, napominje da su Europa, pa tako i Hrvatska, suočeni s izazovima, koji su dijelom i ostavština krize. Navodi tako monetarnu politiku kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke, a s obzirom da će ubrzo doći do rasta kamatnih stopa, pitanje je kakve će to posljedice ostaviti na pojedine zemlje. Ističe i izazov prilagodbe novim digitalnim tehnologijama, kao i potrebu reakcije na izazove antiglobalizacijskih pokreta.
S obzirom na promjene na tržištu rada i njegovo fleksibiziranje, pri čemu dolazi do novih oblika zaposlenja, Timmer naglašava da na to treba reagirati širenjem i unaprjeđenjem sustava socijalne zaštite.
U tom pogledu, posebice kod mladih, može doći do rasta nezadovoljstva jer im to može pojačati osjećaj da za njih sustav ne funkcionira. Takvo pak raspoloženje može jačati i otpore prema globalizaciji.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja poručila je da bruto društveni proizvod (BDP) raste nedovoljno, a turistička sezona, iako dobra, poziva na snažnije promišljanje upravljanja našim turističkim razvojem.
Izrazila je razočaranje aktualnom poreznom reformom jer su očekivali snažnije porezno rasterećenje, prije svega zbog otvaranja prostora rastu plaća. Ističe da ljudi i dalje masovno odlaze u inozemstvo, u nekim industrijama radnika nema “ni za lijek”, a u trenutku kada posla ima, nema ga se s kime odraditi.
U HUP-u, kaže, svjesni da Ministarstvo financija veći prostor za rasterećenje ne može naći bez suradnje s drugim resorima. Smatra da bi se boljim i efikasnijim radom moglo doći do pozitivnih promjena, odnosno reformi, a tvrdi da rast zapošljavanja i daljnji razvoj tvrtki limitira Vlada i politike svojim ograničenjima. “Dok smo mi iz dugogodišnje krize izvukli pouke da bez stalnih promjena nema opstanka, naši političari i kolege iz javnog sektora to i dalje ne shvaćaju, ili shvaćaju ali ignoriraju”, kaže Deranja.
Za odgovornost je prozvala i sindikate jer po njenom mišljenju podržavaju “status quo” i tako daju alibi politici za neprovođenje reformi.
Deranja ističe da upravo ovo “vrijeme opće rasta” treba iskoristiti kako bi napredovali brže i kako bi se doveli u “bolju formu” za slijedeću krizu. Napominje da je supervizorica Europske središnje banke (ECB) nedavno izjavila da se pouzdano zna da će do nove krize doći, no ne zna se kada i gdje.
Posebni savjetnik za gospodarstvo predsjednice RH Marko Jurčić poželio je da što prije državna politika postane što manje predmet rasprava ovakvih konferencija, već da to u većoj mjeri postanu modeli poslovanja te poslovni rezultati tvrtki.
Horvat: Svi trebaju sudjelovati u reformama
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je na konferenciji da u provođenju reformi moraju sudjelovati svi, a ne samo očekivati da država sve pripremi i riješi. Rast BDP-a od pet posto koji mnogi sanjaju zahtijevao bi 55 milijardi kuna investicijskog potencijala, iznos koji je trenutačno nedohvatljiv, rekao je te dodao kako je odgovornost na svima, ne samo Vladi, da u postizanju željenih rezultata trebaju sudjelovati i poduzetnici, lokalna uprava i samouprava te akademska zajednica.
Poručio je i kako investicije moraju rasti daleko većom dinamikom. “Rast investicija od sedam posto unutar 2017. godine je premalen da bismo mogli poželjeti rast BDP-a od 5 posto”, kazao je Horvat, poručujući kako investicije moraju rasti daleko većom dinamikom. Uvjeren je i da će se, bez obzira na relativno malu stopu rasta stranih investicija, ove godine uspjeti dosegnuti dvije milijarde eura stranih investicija.
No, pritom je upozorio i da drugi mirovinski stup u ovom trenutku “ima zamrznutih i neefikasno iskoristivih 100 milijardi kuna”, a da se o tome ne usudi potaknuti bilo kakva rasprava. “Čemu je trebao služiti drugi stup? Stvaranju doprinosa kroz kvalitetno investiranje da bi doprinos mirovinama bio što je moguće veći, da bi, sinergijom onoga što može pratiti državni proračun i onoga što se kroz investicije tih sredstava može zaraditi, oni koji su odlučili ići u mirovinu, pa i prijevremeno, mogu normalno živjeti”, rekao je.
Ministar gospodarstva je najavio da će se do kraja godine napraviti kvalitetna analiza administrativnog rasterećenja i neporeznih davanja, tako da se početkom prosinca javnosti, prvenstveno realnom poduzetničkom sektoru, može prezentirati akcijski plan rasterećenja u segmentu neporeznih davanja. “U tom akcijskom planu pripremamo oko 400 mjera, radikalni iskorak unutar kojeg ćemo neke od administrativnih barijera pokušati, ako ne ukinuti, onda drastično smanjiti”, kazao je Horvat.
Pokaže li analiza da bi se tijekom ove godine kroz te neporezne i administrativne prepreke uštedjelo oko 820 milijuna kuna, želja za 2019. je više od 1,2 milijarde kuna, rekao je.
