Obnova suradnje s Kinom kao prevencija ulaska u rat

Kissinger za Bloomberg
Ako nova američka administracija na čelu s Joe Bidenom ne uspije brzo uspostaviti američke odnose s Kinom, koji su bili narušeni u vrijeme Tumpove vladavine, konfrontacija će prerasti u vojni sukob, izjavio je Henry Kissinger, 97-godišnja ikona američke vanjske politike, bivši državni tajnik i kreator američke politike uspostave partnerskih odnosa s Kinom 70.-ih godina prošloga stoljeća, u intervjuu za Bloomberg

“Ako ne bude nekih osnova za suradnju, svijet će ući u katastrofu, usporedivu s Prvim svjetskim ratom”, rekao je Kissinger. Sadašnje vojne tehnologije krizu će učiniti još teže upravljivom nego što je to bilo ranije, kazao je bivši iskusni diplomat, koji je prokrčio put povijesnom putovanju predsjednika Richarda Nixona u Kinu 1972. godine. Dodao je i kako se nada da će zajednička prijetnja pandemije Covid-19 omogućiti pokretanje političkog dijaloga između dviju zemalja kada Joe Biden preuzme dužnost 20. siječnja.

Američko-kineski odnosi su najlošiji u posljednjih nekoliko desetljeća unatoč tome što su dvije strane početkom godine potpisale tzv. prvu fazu trgovinskog sporazuma. Pandemija je, međutim, čitavu stvar urušila i došlo je do naglog pogoršanja ionako loših odnosa od početka Trumpove vladavine.

Dok je Trump pojačavao kritiziranje Kine, optužujući je za globalno širenje virusa, obje su strane također intenzivirale poteze koje ona druga smatra neprijateljskim (nove sankcije, sporovi oko kineskih poteza u Hong Kongu i td.).

Američko-kineski odnosi danas se nalaze na najnižoj razini od mnogih desetljeća. Početkom mandata Trumpu je bilo važno naglasiti američku duboku zabrinutost zbog neuravnotežene svjetske ekonomije. Ali poslije toga pogoršanje tih odnosa dovelo ih je na put hladnog rata. Kissinger je izjavio kako bi volio umjesto konfrontirajuće metode pregovaranja vidjeti prijelaz na diferenciraniji pristup.

Kissinger smatra kako bi odnosi s Kinom mogli biti prioritet vanjske politike Joe Bidena, koji se dugo bavio Kinom, iako je u posljednjim debatama njegov ton prema toj zemlji bio oštriji. Kritizirao je Peking za njegovu agresivnu politiku u regiji i za nepoštivanje ljudskih prava, donosi Geopolitika.

Ikona američke diplomacije smatra kako Kina i SAD moraju razumijevati osjetljiva mjesta one druge strane. Problemi se neće nužno riješiti, ali je potrebno doći do takvoga stanja, nakon kojega je moguć daljnji napredak. Peking i Washington imaju različitu povijest: Amerika je uvijek postajala uspješnija, a Kina je prolazila dugo razdoblje stalnih kriza. Americi gotovo nikada ništa nije prijetilo, a Kina je obično bila okružena zemljama koje su posezale za njenim teritorijem. “Sjedinjene Države i Kina nikada se nisu suočile sa zemljama veličine koje su približno jednake njima samima”, rekao je Kissinger. “Ovo je prvo iskustvo. Moramo izbjeći da se to pretvori u sukob i nadamo se nekim naporima u smjeru suradnje.”

Odgovarajući na upit o Europi, koja će se sve više nalaziti između sukoba SAD-a i Euroazije, Kissinger je kazao: “Europa je bila sidrište američke vanjske politike u cijelom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Pitanje za njih (Europsku uniju, op. GN.) sada je, hoće li, u evoluciji odnosa s drugim dijelovima svijeta, pokušati igrati potpuno autonomnu ulogu.”

You may also like

0 comments