Obje strane žele izbjeći ratni sukob

Analiza Denisa Avdagića
 Prije nekoliko je dana američki ministar obrane Patrick Shanahan predstavio novi vojni plan kojim se predviđa slanje do 120.000 vojnika na Bliski istok ako Iran napadne američke snage, ili ubrza rad na svom nuklearnom oružju.

Predsjednik SAD-a, Donald Trump, u ponedjeljak je oštro upozorio Iran da će “učiniti veliku pogrešku ako nešto poduzme”. “Ako nešto učine, jako će patiti”, rekao je američki predsjednik tijekom susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući. “Vidjet ćemo što će se dogoditi s Iranom”, kazao je, dodavši da bi Teheran mogao imati ”veliki problem za Teheran ako se nešto dogodi”. I otvoreno zaprijetio: “Neće biti zadovoljni”.

Vrhovni vođa Islamske Republike Iran ustvrdio je u utorak da “neće biti rata” sa Sjedinjenim Državama, objavljeno je na njegovoj mrežnoj stranici Khamenei.ir. Ajatolah Ali Hamenei izjavio je da je odmjeravanje snaga između Teherana i Washingtona više način testiranja odlučnosti dviju strana nego vojni sukob. “Ni mi ni oni ne tražimo rat, oni znaju da to ne bi bilo u njihovu interesu”, ustvrdio je Hamenei. Ipak, poslao je snažnu poruku Amerikancima: ”Iranska nacija odlučna je pružiti otpor Americi u tom odmjeravanju snaga Amerika bi bila prisiljena boriti se povlačenjem, jer naša je odlučnost snažnija”.

Čini se da je ratoborni Donald Trump ovoga puta najotvorenije zaprijetio nekoj svjetskoj državi, nakon što je, barem na prvu ruku, smirio potencijalni sukob sa Sjevernom Korejom i njezinim vođom Kim Jong-unom. No, Iran mu je, kao potencijalna velika nuklearna sila, još od početka mandata ”otvorena rana”, a sada se nije ustručavao to i obznaniti.

Iransko vojno zapovjedništvo objavilo je u srijedu da je Iran na rubu otvorenog sukoba svim svojim neprijateljima, ali da je spreman suzbiti bilo kakvu prijetnju.

“Pripremljenost iranske obrambene vojske je na najvišoj razini te je spremna suprotstaviti se bilo kakvoj prijetnji i pretjeranim zahtjevima”, rekao je ministar obrane Amir Hatami za novinsku agenciju IRNA-u.

Istaknuo je da će Iran poraziti američko-izraelsko savezništvo. Sjedinjene Države poslale su dodatne vojne snage na Bliski istok, uključujući nosač zrakoplova, bombardere B-52 i rakete Patriot protiv, kako američki dužnosnici tvrde, iranskih prijetnji njihovoj vojsci i interesima u regiji.

Zapovjednik iranske Revolucionarne garde rekao je da su “na rubu otvorenog sukoba sa svojim neprijateljima”, prenosi novinska agencija Fars. General Hossein Salami, koji je imenovan zapovjednikom vojske prošli mjesec, dodao je: “Ovo je povijesni trenutak, odlučujući za islamsku revoluciju jer su neprijatelji krenuli u sukob s nama punim kapacitetom.”

Viši iranski dužnosnik je u srijedu za Reuters rekao da je Teheran spreman za bilo kakav scenarij “od sukoba do pregovora” i da si Sjedinjene Države ne mogu priuštiti još jedan rat na Bliskom istoku.

Izrael će stati uz SAD u sukobu s Iranom, rekao je u utorak izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Ujedinjeni smo u namjeri da zaustavimo agresiju Irana”, rekao je. “Izrael, sve zemlje regije i sve one zemlje koje traže mir u svijetu, trebaju se udružiti sa Sjedinjenim Državama protiv agresije Irana.”

State Department naredio je u srijedu povratak najvećeg dijela američkog osoblja iz diplomatskih predstavništava u Iraku zbog rasta napetosti između Washingtona i Teherana. Ta se naredba odnosi na osoblje koje nije zaduženo za izvanredne situacije u američkoj ambasadi u Bagdadu i u konzulatu u Erbilu, u autonomnoj pokrajini Kurdistan.

State Department je tu naredbu dao pošto je u utorak američko Središnje zapovjedništvo stavilo svoje snage u visok stupanj pripravnosti zbog “vjerodostojnih prijetnji” iranskih snaga i snaga koje podupire Iran u Iraku.

Nakon Njemačke i nizozemska vlada objavila je u srijedu da prekida misiju obuke lokalne vojske u Iraku pošto su Sjedinjene Države upozorile na rast prijetnji iranskih snaga odnosno snaga koje imaju podršku Irana.

Nizozemsko vojno osoblje pomaže uvježbavanju iračkih snaga u Erbilu na sjeveru Iraka, zajedno s drugim inozemnim vojnicima. Kako prenosi Reuters Nizozemska ima 169 pripadnika vojnog i civilnogg osoblja u Iraku, a što uključuje njih 50 u Erbilu gdje pomažu kurdskoj vojsci. Nizozemskim snagama naređeno da sve do nedjelje ostanu u bazi, javlja nizozemska agencija ANP.

Ranije u srijedu ministarstvo obrane u Berlinu priopćilo je da je od početka tjedna Bundeswehr na neodređeno vrijeme prekinuo u Iraku poduku iračkog vojnog osoblja. Kao razlog je navedeno pogoršano sigurnosno stanje u ovoj zemlji zbog napetosti s Iranom. U utorak je Španjolska povukla svoju fregatu ‘Méndez Núñez’ s 215 mornara, a koja je trebala pratiti američki nosač aviona ‘Abraham Lincoln’ u moru prema Iranu, a kao razlog povlačenja navela je da je “SAD promijenio originalnu misiju“.

Napetosti između dviju država narasle su otkako je Iran prošli tjedan objavio da će početi povlačenje iz ključnih dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015., kojega je cilj spriječiti Teheran da razvije nuklearnu bombu i iz kojega se Washington povukao lani.

SAD dulje od tjedan dana navodi da iranske vlasti ili njihovi saveznici na Bliskom istoku pripremaju napade na američke interese te je onamo uputio nosač zrakoplova, jedan ratni brod, bombardere B-52 i sustave projektila Patriot. Iran je snaženje vojne nazočnosti SAD-a ocijenio kao “psihološki rat” i zastrašivanje, a istaknuti iranski klerik je u petak upozorio da američka flota može biti “uništena jednom raketom”.

Vrhovni vođa Islamske Republike Iran ustvrdio je u utorak da “neće biti rata” sa Sjedinjenim Državama i ocijenio da je odmjeravanje snaga između Teherana i Washingtona više način testiranja odlučnosti dviju strana nego vojni sukob.

Je li moguće da doista krene sukob dviju snažnih država, koje su desetljećima u iznimno lošim odnosima? nadajmo se, zbog svjetskog mira i balansa, da do toga neće doći, a to u razgovoru za portal Direktno potvrđuje i geopolitički analitičar Denis Avdagić.

”Administracija predsjednika Trumpa djelima u odnosu prema Iranu već dulje vrijeme pokazuje kako ne blefira kada su u pitanju sankcije. Pri tome, ovaj zadnji kampanjski udar očito cilja Iranu uzeti gotovo sve prihode od nafte, što čini oko 90 posto deviznog dohotka zemlje i 40 posto državnog proračuna pokrivajući uvoz svega, od osnovne robe do luksuza. Već sada je u Iranu teško nabavljati luksuzne i specijalne proizvode, što je dovelo do povećane ekonomske nesigurnosti posebno među iranskim srednjim i višim slojevima”, komentira Avdagić.

Ipak, dodaje smireno: ”Što se tiče mogućnosti vojnog sukoba, tu ima puno više blefiranja i pokazivanja mišića. Napad na američke pomorske snage bio bi ravan samoubojstvu za Iran, a s druge strane SAD bi potencijalnim ‘preventivnim’ udarom riskirao puno s vrlo upitnim ishodom. Zato obje strane šalju poruke koje se mogu jasno protumačiti kako ne planiraju napadati, nego se zapravo ‘braniti’, odnosno svoje saveznike.

Dvije stvari su neupitne. Trump na raspolaganju ima iznimno veliku vojnu moć, ili, bolje rečeno, nadmoć kada je u pitanju djelovanje iz zraka te može itekako nanijeti bolne udare, ali isto tako Iran ima spremnu vojsku, solidno opremljenu i motiviranu, kao i mrežu koja bi im omogućila asimetrično djelovanje protiv SAD-a.

Iranska strana godinama je plasirala vrlo oštar i prijeteći vokabular, prije svega za unutrašnjopolitičke potrebe te sada u ovoj šahovskoj diplomatskoj igri koju trenutačno promatramo moraju povlačiti poteze koji će biti iznenađujući. Tome služi i najnovija poruka vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hameneia. Poruka je namijenjena Irancima i globalnoj diplomatskoj javnosti, služi smirenju tenzija i odgovara na Trumpov potez slanja nosača zrakoplova prema Perzijskom zaljevu. Dok se vojni sukob doista ne čini vjerojatnim, Teheran ipak treba biti zabrinut zbog učinka sankcija”, smatra Avdagić, inače odličan poznavatelj kompliciranih američko – iranskih odnosa.

Podsjeća i na sljedeće: ”Iran od 1979. godine nastoji postići samodostatnost u proizvodnji hrane, ali i dalje je daleko od tog cilja, pri čemu se i optimistične procjene kreću oko dvotrećinske pokrivenosti potreba vlastitom proizvodnjom za oko 80 milijuna stanovnika. Iran još uvijek može uvoziti hranu i lijekove, međutim, devizna i međunarodno – trgovačka kriza uzrokovana sankcijama i naglim padom prihoda od izvoza nafte komplicira i takvu jednostavniju trgovinu. Sve je to dovelo i do inflacije u toj zemlji koja je u travnju dosegla 50 posto na godišnjoj razini, dok su potrošačke cijene hrane porasle 85 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Te brojke u novim okolnostima mogle bi se smatrati i dobrim danima, jer razvoj događaja može nagovijestiti i troznamenkastu inflaciju. SAD u svojim rukama ima ključne poluge međunarodne trgovine, sustav za obračun dolara i sustav financijske komunikacije SWIFT, čime je u neupitnom položaju prema stranim financijskim institucijama i tvrtkama. Niti jedna međunarodna banka ne želi biti uskraćena pristupu tom sustavu jer bez njega je trenutačno praktično onemogućeno globalno poslovanje i financijski transferi”.

Avdagić kaže i kako je Iran ostao vjeran Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (ZSAP – dogovor o nuklearnom pitanju iz 2015.), pokušavajući pronaći dogovor, prije svega s Europskom unijom, dajući signal dobre volje međunarodnoj zajednici. ”Vjerojatno su se nadali slabljenju Trumpove administracije, možda i njegovu padu. Vrijeme se u tom smislu nije pokazalo ‘iranskim saveznikom’. Preostaje im pouzdanje u pregršt već stečenog iskustva sa sankcijama”.

”Trumpova administracija pak jača mjere protiv Irana u nadi da će izazvati prosvjede Iranaca. Ova na prvi pogled diplomatska čarka ipak je daleko ozbiljnija i strateška diplomatska bitka koja se vodi multilateralno i s velikim ulozima”, smatra Denis Avdagić.

You may also like

0 comments