Obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima otimamo ih zaboravu

Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast, kaže se u utorak u izjavi Europske komisije. Europski parlament je u rezoluciji od 2. travnja 2009. godine pozvao da se 23. kolovoza, na dan kada je 1939. potpisan pakt Molotov-Ribbentrop, obilježava kao Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i da se komemorira s dostojanstvom i nepristranošću.

Tim povodom prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, povjerenica za pravosuđe Vera Jourova i povjerenik za kulturu Tibor Navracsics objavili su zajedničku izjavu.“Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su 23. kolovoza 1939. pakt Molotov-Ribbentrop. Time je započelo jedno od najmračnijih razdoblja u novijoj povijesti našeg kontinenta u kojem su pod totalitarnim režimima deportirani, mučeni i ubijeni deseci milijuna ljudi. Iako je kraj Drugog svjetskog rata značio poraz nacističkog režima, za mnoge stanovnike srednje i istočne Europe patnje su se nastavile pod drugim totalitarnim režimima”, kaže se u njihovoj izjavi.

“Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast. Komemoracija nam pomaže i da se prisjetimo lekcija koje smo naučili iz tog mračnog poglavlja europske povijesti.

Srećom, današnje mlade generacije Europljana nisu iskusile život pod totalitarnim ili autoritarnim režimom. Međutim, svoje slobode ne smijemo nikada uzimati zdravo za gotovo. Zbog toga je važnije nego ikad da čuvamo povijesno sjećanje i ostanemo predani demokraciji, temeljnim pravima i vladavini prava. Sjećanje na europsku povijest trebalo bi jačati našu spremnost da se zauzmemo za zajedničke vrijednosti i načela, ističu članovi Europske komisije.

I prije donošenja rezolucije, 2. travnja 2009. Europski je parlament donio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza 2008. kao Europskog dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji “snažno i nedvosmisleno osudio sve zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih i autoritarnih režima”.

Također se izražava žaljenje “što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi, pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama; poziva za pravi napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako korake treba poduzeti kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabilo za političke svrhe”.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je u utorak u Hrvatskome saboru svečanošću na kojoj je predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner istaknuo da su zločine koje su počinili nacisti, fašisti i ustaše tijekom Drugoga svjetskog rata kažnjeni, a zločini koje su počinili komunisti nad desecima tisuća Hrvata nikada nisu procesuirani niti kažnjeni.

Hrvatski parlament donio je 2011. Odluku da se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u Hrvatskoj proglasi spomendanom, kada je donesena Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, kazao je akademik Reiner.

Hrvatski sabor izrazio je osudu ne samo nacističkih i fašističkih već i komunističkih zločina, kao i duboko gnušanje i neslaganje s neljudskim postupcima spomenutih režima koji su svim građanima Hrvatske nanijeli veliko zlo, kazao je.

Do sada se taj dan obilježavao na mjestima stradanja, a danas po prvi puta prigodnim programom u Saboru koji je okupio visoke dužnosnike, zastupnike Hrvatskoga sabora, hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike diplomatskoga zbora i znanstvene zajednice te predstavnike vjerskih zajednica.

Predsjednik Sabora Reiner istaknuo je da je komunistički režim represijom nastojao zauvijek izbrisati iz sjećanja postojanje svih Hrvata, ali i nekih Židova, Nijemaca i pripadnika drugih narodnosti koji su pobijeni samo zato što su drugačije mislili, zato što se netko htio dočepati njihove imovine, što su bili pripadnici društvenih elita, intelektualci, pripadnici građanske klase, svećenici i redovnice, a ponekad bez ikakvog razumnog razloga.

Zločinci su, umjesto zaslužene kazne dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, vrhunske položaje ne samo u politici već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima, kazao je Reiner i dodao da zlo ostaje zlo tko god ga počinio i bez obzira na to zbog čega ga je počinio.

Reiner je kazao da je Hrvatska u osudi komunističkih zločina kasnila godinama za drugim europskim zemljama u kojima je ranije vladao komunizam i koje su provele lustraciju, što Hrvatska nije učinila.

Budući da to nažalost u bivšoj Jugoslaviji nije bilo provedeno, stoga se i mogao dogoditi svojevrsni “deja vu” nacifašizma u obliku širenja velikosrpske ideje i njome “opravdane” agresije i rata, kazao je Reiner i dodao da se mora učiniti sve kako bi se izbjeglo da se one ikada ponove na ovim prostorima.

Važno je prestati s bilo kakvim manipulacijama povijesnim „istinama“ u dnevnopolitičke svrhe, licitacijama brojem nedužnih žrtava i sl. jer to vodi samo u nove podjele i skreće pozornost s pravih problema hrvatskoga društva danas. Također, mora se prestati zatvarati oči i okretati glavu od tog mračnog dijela naše novije povijesti, treba ga osvijetliti svjetlom istine i suočiti se s njime kazao je Reiner.

Dodao je da Hrvatski sabor slijedi i promiče ono za što su se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izjasnili građani Hrvatske, što je zastupao prvi predsjednik Franjo Tuđman i za što je poginulo više od 15.000 branitelja.

You may also like