Stalna nepostojanost naftnih cijena prisilila je vladu da odustane od uobičajenog trogodišnjeg plana budžeta te prijeđe na jednogodišnji plan. Nafta marke Brent je pojeftinila do 42,51$ za barel, a WTI – do 37,75$. Takva razlika – od 10 do 20 dolara – principijena je za ruski budžet. Na kraju je donesena odluka da se napravi buždet samo za 2016., u kojem će se njegova ravnoteža održavati na račun rezanja troškova predviđenih za obranu, obrazovanje, zdravstvo i komunalna pitanja.
U Rusiji uništeno stotinu tona povrća, sira i mesa
U kolovozu 2015. u Rusiji je stupila na snagu naredba o uništavanju sankcioniranih namirnica. Tu odluku je ranije potpisao Vladimir Putin. U Rusiji su počeli spaljivati proizvode koji su ilegalno dolazili na njezin teritorij. Kao jedan od argumenata navodilo se da su namirnice štetne po zdravlje stanovništva, budući da šverceri nisu imali potrebne certifikate. Prvi dan se pod valjkom buldožera našlo 319 tona prehrambenih namirnica. Akcije vlasti izazvale su proteste među stanovništvom – 250 tisuća ljudi potpisalo je peticiju za ukidanje odluke. No ona je još uvijek na snazi.
Rusija objavila da gradi novi projekt plinovoda Turski tok
Nakon što je krajem 2014. odustala od plinovoda Južni tok, koji je trebao ići po dnu Crnog mora iz Rusije u Južnu Europu, Rusija je našla novi način isporuke plina u Europu. U siječnju 2015. objavljena je nova maršruta plinovoda koji bi trebao ići preko Turske. No već su proljetos stopirani pregovori o projektu plinovoda. Rusija je morala pronaći alternativne varijante. Kao jedno od rješenja navodila se izgradnja Sjevernog toka 2 po dnu Baltičkog mora. Krajem studenog 2015. Turski tok je zamrznut, nakon što su turske Zračne snage oborile ruski zrakoplov Su-24.
Bankrot zrakoplovne kompanije, druge po veličini u Rusiji
U listopadu 2015. ruska vlada je objavila da je Transaero, jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija u Rusiji, bankrotirala. Tako je završena priča s avio-prijevoznikom, koji je predstavljao jednu od rijetkih konkurencija Aeroflotu. Uzrok kraha je riskantna strategija razvoja, koja podrazumijeva aktivno davanje kredita, povećanje količine prijevoza i damping cijena. Odlazak krupnog igrača s tržišta negativno će se odraziti na mobilnost Rusa i dovesti do povećanja cijena avionskih karata.
Središnja banka smanjila kamatnu stopu
Središnja banka smanjila je krajem siječnja kamatnu stopu s 17% na 15%. Tijekom sljedećih tri mjeseca megaregulator (instanca koja nadzire bankovno i financijsko tržište op. red.) smanjio ju je do 12, 5%. Na taj način Središnja banka je pokušala stabilizirati situaciju, koja je nastala krajem 2014. kad su zbog snažne devalvacije ruski izvoznici ostavljali valutni prihod te su za isplatu poreza radije uzimali kredite u rubljama. (Russia Beyonde the Headlines)
