Američki državni tajnik Rex Tillerson optužio je Iran za “alarmantne provokacije” kojima je cilj destabilizirati države na Bliskom istoku u trenutku dok američka administracija razmatra mogućnosti promjene svoje politike prema Teheranu.
Tillerson je rekao novinarima da revizija politike, koju je najavio u utorak, neće samo razmatrati poštuje li Teheran sporazum iz 2015. o iranskom nuklearnom programu, nego i njegovo ponašanje u regiji za koje tvrdi da šteti američkim interesima u Siriji, Iraku, Jemenu i Libanonu. Njegove oštre riječi podudaraju se s izjavama američkoga ministra obrane Jima Mattisa, koji je tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji u srijedu rekao da će se iranski destabilizirajući utjecaj morati nadvladati kako bi se prekinuo sukob u Jemenu.
Predsjednik Trump zatražio je da se procijeni je li ukidanje sankcija vezano uz nuklearni sporazum bilo “ključno za nacionalne interese SAD-a”, rekao je Tillerson. Premda nema naznaka da bi Trumpova administracija mogla odustati od sporazuma, Tillerson je dvaput upozorio da bi Teheran, ne bude li pod nadzorom, mogao postati prijetnja poput Sjeverne Koreje, koja je isto tako pod pritiskom zbog svojih nuklearnih ambicija.
U pismu predsjedniku američkoga Zastupničkog doma Paulu Ryanu, Tillerson je naveo da Iran ispunjava svoje obveze u skladu sa sporazumom iz 2015. godine, ali da postoji zabrinutost zbog uloge Teherana u pružanju potpore terorizmu. “Sveobuhvatna politika prema Iranu zahtijeva rješavanje svih prijetnja koje predstavlja Iran, a očito je da ih ima mnogo”, rekao je Tillerson novinarima u State Departmentu.
Sporazum iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila, rekao je Tillerson, “nije ostvario cilj da Iran ne bude nuklearna sila te da Teheran samo odgađa svoj cilj da to postane”. Iran još nije komentirao reviziju Trumpove administracije, ali je iranski vođa ajatolah Hamnei u studenome upozorio da će Teheran uzvratiti, prekrši li SAD nuklearni sporazum.
Tillerson je dodao da je jedna pogreška u sastavljanju sporazuma bila to što su zanemarene sve ostale ozbiljne prijetnje koje Iran predstavlja izvan svojega nuklearnog programa. “Zato Iran moramo promatrati na sveobuhvatan način u kontekstu prijetnje koju predstavlja na svim područjima u regiji i svijetu”, izjavio je.
“Ovaj sporazum predstavlja isti manjkav pristup iz prošlosti koji nas je doveo do prijetnje koju predstavlja Sjeverna Koreja”, rekao je Tillerson. Nuklearni sporazum, o kojemu se pregovaralo u vrijeme administracije Baracka Obame, ograničio je iranski nuklearni program u zamjenu za prekidanje ekonomskih sankcija nametnutih Iranu.
Novi test Trumpova ponašanja prema nuklearnom sporazumu bit će u svibnju kada će morati odlučiti hoće li produžiti ukidanje sankcija za Iran koje je potpisao Obama. Tijekom predsjedničke kampanje Trump je sporazum nazvao “najgorim ikad postignutim sporazumom” te je rekao da će ga revidirati čim stupi na dužnost.
Šefica europske diplomacije Frederica Mogherini prošloga je mjeseca nakon sastanaka s višim dužnosnicima Trumpove administracije rekla kako je uvjerena da će SAD u potpunosti primjenjivati sporazum.
Bijela kuća svjesna rizika revizije sankcija Iranu
Bijela kuća je svjesna “potencijalnih negativnih posljedica” revizije ukidanja sankcija Iranu u sklopu nuklearnog dogovora i utjecaju tog sporazuma na američku državnu sigurnost, rekao je u srijedu njegov glasnogovornik. Glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer otkrio je kako je predsjednik Donald Trump naručio 90-dnevnu međuagencijsku reviziju nuklearnog dogovora s Iranom kroz koju će biti doneseni zaključci.
Dogovor između Irana i šest svjetskih sila, postignut tijekom vlasti Baracka Obame, stavio je ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih naftnih i financijskih sankcija nad tom bliskoistočnom državom. Trump je tijekom svoje predsjedničke kampanje taj sporazum proglasio “najgorim dogovorom koji je ikada ispregovaran”.
Iranski vrhovni vođa Ajatolah Hamenei u studenom je upozorio da će se Teheran osvetiti ako SAD prekrši taj nuklearni sporazum. Spicer je na upit o tome postoji li u američkom vrhu zabrinutost da bi žešće sankcije mogle motivirati Iran da prekrši dogovor odgovorio kako “su svjesni svih potencijalno negativnih posljedica koje bi takvi činovi mogli imati”. “Bilo to ekonomsko, političko ili vojno djelovanje, uvijek morate vagati takvu vrstu akcija”, dodao je. Istaknuo je kako je revizija naručena kako bi se uvidjelo krši li Iran taj dogovor.
“Dio cilja revizije … je pokazati poštuje li Iran dogovor, te stvoriti preporuke predsjedniku za daljnje djelovanje”, naglasio je glasnogovornik. Američki državni tajnik Rex Tillerson je u utorak u pismu predsjedniku američkog parlamenta Paulu Ryanu rekao kako se Iran drži dogovora, no da postoji zabrinutost da podupire teroriste.
Trump početkom svibnja s Abasom
Američki predsjednik Donald Trump će 3. svibnja primiti palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, dva i pol mjeseca nakon susreta u Washinghtonu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. “Oni će iskoristiti taj posjet kako bi potvrdili predanost Sjedinjenih Država i palestinskog čelništva pronalaženju i konačnom zaključivanju sporazuma između Palestinaca i Izraela kojim bi se završio sukob”, rekao je novinarima glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer.
Abbas koji se u Ramalli sastao s nekoliko američkih dužnosnika, među kojima je bio i šef CIA-e Mike Pompeo i Trumpov specijalni predstavnik Jason Greenblatt, nedavno je ocijenio da nova američka administracija ozbiljno misli pronaći rješenje palestinskog pitanja.
Tijekom telefonskog razgovora s Trumpom sredinom ožujka, on je jasno spomenuo rješenje na načelu dviju država, od kojeg se američki predsjednik ogradio. Sredinom veljače je tijekom primanja izraelskog premijera Trump rekao da Sjedinjene Države, povijesni čimbenik mirovnog rješenja između Izraelaca i Palestinaca, nisu uvjerene u to rješenje, čime je prekinuo službeni stav američke diplomacije i predsjednika od barem 2001. Te izjave su izazvale pomutnju, jer osnivanje palestinske države uz Izrael najveći dio međunarodne zajednice smatra rješenjem jednog od najstarijih teritorijalnih sukoba na planetu.
Palestinci žele neovisnu državu u granicama iz 1967. kojoj bi istočni Jeruzalem bio glavni grad, što bi predstavljalo završetak 50 godina okupacije Zapadne obale, Pojasa Gaze i većinski palestinskog dijela Svetog grada.
