Novotny: Radije novi izbori, nego popuštanje Mostu

Od sedam zahtjeva kojima Most uvjetuje podršku za formiranje nove vlade, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković kao potencijalno sporan izdvojio je samo jedan – proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu. Europarlamentarac u usponu na premijersku funkciju ne želi, naravno, započeti novi rat sa susjedima oko izlova ribe i razgraničenja na moru, no istovremeno poručuje da su mu zahtjevi Mosta načelno prihvatljivi. Za razliku od njega, ekonomist Damir Novotny ocjenjuje da zahtjevi Mosta predstavljaju presedan koji bi mogao narušiti institucionalnu sigurnost i ugroziti demokratske procedure u državi

Damir Novotny ocjenjuje da su zahtjevi Mosta izrazito političkog karaktera i nisu presudni za strukturne promjene u Hrvatskoj, jer čak i da se provedu, ne bi stvorili nikakve multiplikacijske učinke na nužno mijenjanje struktura u hrvatskoj ekonomiji. Po njegovu sudu, osim što su drugorazredni i vrlo slaba intenziteta, pojedinačno su neprovedivi (i)li irelevantni. Evo i zašto.

I. Demokratizacija i financiranje hrvatskog političkog i izbornog sustava

Most, između ostalog, traži smanjeno financiranje stranaka i vezivanje zastupničkih plaća uz redovne dolaske u Sabor. Novotny ističe da je to potpuno retrogradan zahtjev i oslikava naivnost u razumijevanju državne uprave. ‘Oni to gledaju kao dolazak u tvornicu iz 70-ih godina. Znam nekoliko saborskih zastupnika koji u svom mandatu nisu rekli ni jedne jedine riječi, g. Fiolić je primjer – on je sjedio u sabornici, ali nije aktivno sudjelovao. To je prilično naivno razumijevanje problema, nije na razini ozbiljne državne politike i zbog toga bih rekao da će biti vrlo teško prihvatljiv za stranku poput HDZ-a’, predmnijeva Novotny.

Što se tiče ukidanja određenih povlastica, poput modela 6 + 6, on smatra da bi to trebalo uskladiti s najboljom praksom EU-a. Napominje, istovremeno, da je politika niskih plaća i cijena u Srbiji, BiH i Makedoniji pokazala da je to otvoren prostor za korupciju, dok su ostale europske zemlje nastojale podići plaće u javnom sektoru kako bi se ta zamka izbjegla i kako bi se politički profesionalci i državna administracija adekvatno nagradili. ‘Drugo je pitanje što građani misle o tome, rade li političari svoj posao i kakav im je učinak. Inače, korupcija se ne može potpuno iskorijeniti, ali se povećanjem plaće može smanjiti pritisak korupcije’, ističe Novotny.

II. Proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa (IGP)

Ovaj zahtjev Novotny proglašava velikim mitom koji dolazi iz primorskih krajeva gdje se smatra da je na snazi pretjeran izlov ribe koji čini Italija. U ekonomskom smislu, proglašenje IGH donijelo bi Hrvatskoj relativno male učinke zbog slabe ribarske flote. Novotny kazuje da se u Jadranu izlovi oko 150.000 tona ribe godišnje, od čega hrvatski ribari izlove nekih 30-ak tisuća tona i to je u stalnom porastu. Slovenci izlove 20-ak tisuća tona, koliko i Albanci, a ostalo izlove uglavnom Talijani i međunarodni ribari u dubokim vodama. ‘Mi imamo vrlo slabu flotu i pitanje je koliko bi to imalo utjecaja na ekonomski razvoj. Ali pravo pitanje nije izlov, već korištenje Jadrana za akvakulturu i marikulturu, što je jako velik resurs, no unatoč idealnim uvjetima, imamo malu proizvodnju, osobito školjki. Osobno, zadržao bih ZERP i ne bih ulazio u rat sa susjedima, jer bi ishod tog rata bio neizvjestan. Zbog ekonomsko-nacionalističkih mitova, imali bismo veliku štetu – izgubili bismo nekoliko godina, umjesto da potičemo razvoj marikulture, mi bismo ratovali oko ribe koju ionako nema tko izloviti’, ocjenjuje Novotny.

III. Izmjena ovršnog Zakona

Problematika ovrha, tj. Mostov zahtjev da se spriječi izbacivanje ovršenika na ulicu u slučaju jedine nekretnine, već je regulirana Zakonom o stečaju potrošača, pa tako prezaduženi građani imaju mogućnost prijaviti se sudu i zatražiti pokretanje osobnog stečaja, a u slučaju da sve ide svojim slijedom, nije dopuštena ovrha u korist pojedinih vjerovnika. Novotny, međutim, upozorava da zahtjev Mosta unosi nesigurnost u financijski sustav jer bi gubitke morale snositi banke. ‘Kredit ima jednu ozbiljnu osobinu, a to je da ga se prije ili kasnije mora vratiti. Ako banke ne mogu imati jamstvo, a one su posrednici između mene kao štediše i vas kao kreditoprimca, onda to znači da banke moraju reći štedišama – čujte, mi ne možemo vašim novcem odgovorno upravljati. Drugi je efekt taj da štediše izbjegavaju hrvatske banke i da novac ponovno nose u austrijske banke’, slikovit je Novotny.

IV. Izmjena Zakona o HRT-u

Smanjenje propisane maksimalne visine mjesečne TV pristojbe na 65 kuna Novotny ocjenjuje nepromišljenim. U svim europskim zemljama, podsjeća, postoje javne televizije i servisi koji se plaćaju, primjerice, u Njemačkoj takva pretplata iznosi 75 eura, uz ograničeno oglašavanje i obvezu velike domaće produkcije. Drugo je pitanje kako se tim važnim javnim servisima upravlja. ‘Javna TV u Austriji, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj ima obavezu proizvodnje domaćih sadržaja, čime stvara nova radna mjesta i doprinosi kulturi i umjetnosti, što je jako važno i za razvoj kreativne ekonomije u cjelini, koja zapošljava puno ljudi. Čak su i u SAD-u počeli razmišljati o uvođenju obvezne TV pretplate, iako ondje dominira kabelska TV koja se opet plaća. Ovaj zahtjev Mosta, opet politički, nanio bi veliku štetu HRT-u, a neće dati posebne učinke na upravljanje, što bi zapravo trebao biti povod za izmjene Zakona o HRT-u’, napominje Novotny.

V. Promjena Zakona o HNB-u

U pogledu zahtjeva za uvođenjem nadzor državne revizije nad poslovanjem HNB-a, Novotny kaže da se Zakon o HNB-u vrlo teško može mijenjati. ‘Hrvatska od pristupanja u EU ima obavezu stvaranja uvjeta za pristupanje eurozoni. To je ugovorna obveza i zbog toga se sve intervencije u monetarnom prostoru moraju usuglasiti ne samo s Europskom komisijom, nego i s Europskom središnjom bankom i bez toga su one nemoguće, kakvo god mi mišljenje imali o HNB-u. To je, dakle, nemoguće provesti dok se ne usuglasi s ESB-om, što se neće dogoditi zato što takav tip političkog nadzora nad monetarnom vlašću nije najbolja praksa EU-a’, ističe Novotny, dodajući da je riječ o izrazito političkom zahtjevu Mosta.

Podsjetimo, ESB je još u lipnju poručio da državna revizija ne smije ugrožavati neovisnost HNB-a, o čemu je detaljno izvijestio tportal.

VI. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Moguće je, što traži Most, ograničiti sredstva za plaće zaposlenih u tijelima lokalne vlasti na 15 posto godišnjih prihoda poslovanja jedinice lokalne samouprave, no ostaje pitanje kako će se to implementirati, upozorava Novotny. ‘To je, opet, u suprotnosti s europskim poveljama i intencijom da jedinice lokalne samouprave budu što je više moguće fiskalno neovisnije, dakle, decentralizirane. Središnja vlada ne može određivati lokalnoj samoupravi korištenje njihovih proračuna, oni sami odlučuju’, ističe ekonomist.

U postojećem zakonskom rješenju, međutim, masa sredstava za plaće u lokalnoj samoupravi sada je ograničena na 20 posto prihoda. Novotny konstatira da čelnik Mosta Božo Petrov dolazi iz ‘loše jedinice koja je doista kršila propise’, pa je ‘išao u drugu krajnost pokušavajući nametnuti tezu da svi moraju volontirati u jedinicama lokalne samouprave’. Pritom upozorava da je to jednostavno nemoguće, osobito u kontekstu apsorpcije EU fondova. ‘S Europskom komisijom ugovorili smo korištenje 10-ak milijardi eura upravo s ciljem poticanja apsorpcije u jedinicama lokalne samouprave ispod 5.000 stanovnika. Znači, nećemo iskoristiti taj novac jer zbog manjka kvalitetnog kadra nećemo moći pripremiti te projekte? S druge strane, takav zakon natjerat će jedinice lokalne samouprave da osnivaju svoja poduzeća, kao što je većina i napravila. Znači, osnujete ZG Holding i ondje vam vlada ne može ograničiti razinu plaća’, objašnjava Novotny.

VII. Ukidanje poreza na tvrtku

Porez na tvrtku, konstatira Novotny, relativno je minoran porez koji se kreće između 300 i 500 kuna, kako u kojem gradu, a naplaćuju ga jedinice lokalne samouprave i to je njihov prihod. To je porez na ‘isticanje naslova tvrtke na fasadama kuća’ i kao takav besmislen, pa bi Most, ocjenjuje ekonomist, umjesto na takav porez istrgnut iz konteksta, trebao zahtijevati redefiniranje svih paraporeznih nameta. ‘Vrlo je jednostavno donijeti političku odluku o ukidanju poreza na tvrtku, no mnogo političkih odluka zapelo je u sukobu s nekim drugim zakonskim rješenjima. Primjerice, Vladina odluka o ukidanju pečata nije se provela jer to zahtijeva niz promjena u nekim zakonima koji zahtijevaju pečat kao jedan staromodan oblik utvrđivanja vjerodostojnosti dokumenata. U ovom slučaju jedinice lokalne samouprave bi trebale mijenjati svoje odluke, a tako je i s mnogim drugim propisima. To je jedan potpuno besmislen zahtjev koji će stvoriti neku gužvu u političkom prostoru, a da zapravo nikakva utjecaja i nekog bitnog učinka neće imati’, kaže Novotny.

Po njegovu mišljenju, ključ je rješenja u tzv. regulatornoj giljotini, koju su već napravile mnoge europske zemlje, u novije vrijeme skandinavske, zbog brojnih međusobno suprotstavljenih zakonskih odredbi. Međuresorskim komisijama ti zakoni su se pročistili, mnogi ukinuli i giljotinirali kako bi se došlo do nekog rješenja i implementacije.

Radije na nove izbore, nego pristati na opasan presedan

No ne treba li od nečega prvo krenuti, odlučiti promijeniti male stvari? ‘Ne. To je politika mikrokoraka koja nas ne vodi nigdje. Mi nemamo vremena za mikrokorake. Veliki sam zagovornik tzv. hladnog tuša, kojim se u jednoj godini provede niz ne koraka, nego trokoraka u smjeru brzih promjena. Mi smo nešto slično imali s projektom Hitro.hr, što je kao regulatornu giljotinu financirala Svjetska banka, ali je to politički zaustavljeno jer je zadiralo u političke interese tadašnje Sanaderove vlade i to se osobno Sanaderu nije svidjelo’, objašnjava Novotny.

Danas bi za pojednostavljenje regulatornog okvira trebalo formirati tim ljudi s uključenim vanjskim stručnjacima, smatra ekonomist. ‘To ne može biti odluka dvije političke stranke… Zahtjeve Mosta ja bih odbio, ne samo zbog merituma – oni su zaista drugorazredni – nego zbog presedana i procedura. Nestabilnost u samoj Vladi ne zabrinjava me do mjere da bih rekao da bi to moglo ugroziti ekonomske perspektive zemlje, radije bih išao na nove izbore nego pristao na neke presedane koji bi mogli bitno ugroziti demokratske procedure i stvoriti ponovno jedan kaos u ekonomiji, jer u tom je slučaju sve onda moguće, a upravo je institucionalna sigurnost ono što investitore i poduzetnike ohrabruje na investicije i otvaranje novih radnih mjesta’, zaključuje Novotny za Tportal.

You may also like

0 comments