Novi zakon za veću učinkovitost u energetici

Vlada je u srijedu uputila u Sabor prijedlog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kojim će se, po riječima ministra energetike i zaštite okoliša Tomislava Ćorića, ostvariti veća razina učinkovitosti rada u područu energetke u Hrvatskoj te potaknuti nove investicije.
Prijedlogom zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uređuje se i istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida.

Riječ je o ugljikovodicima, geotermalnoj vodi ili geološkim strukturama za skladištenje koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić kazao je kako se tim prijedlogom zakona uređuju naftno rudarske djelatnosti koji podrazumijevaju istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida.

“Provedbom ovog zakona ostvarit će se veća razina učinkovitosti rada u području energetike u Republici Hrvatskoj, kao i poticanje novih investicija u segmentu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda”, kazao je Ćorić na sjednici Vlade.

Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj prijedlog su rješavanje problema dvostruke odnosno preklapajuće nadležnosti prilikom realizacije istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, kao i skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, a vezanih uz pitanja utvrđivanja rezervi, utvrđivanja eksploatacijskog polja, registra istražih prostora i/ili eksploatacijskih polja, izrade i provjere projekata, građenja i uporabe objekata i postrojenja, izrade planova i izvođenja mjerenja, sanacije prostora, naknade štete, mjera sigurnosti i zaštite, stručne spreme za obavljanje određenih poslova, kao i drugih tehničkih pitanja.

Uz to, hrvatski propisi usklađuju se i s važećim EU direktivama iz tog područja, a prijedlogom zakona žele se smanjiti i administrativne barijere, kao i potaknuti nove investicije u segmentu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, navodi se u obrazloženju.

Također, Vlada je u saborsku proceduru poslala i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se detaljnije definiraju pojmovi te u tu infrastrukturu uključuju i slobodne zone, koje do sada nisu bile obuhvaćene tim zakonom.

Ovim izmjenama mijenjaju se odredbe koje su se dosad u praksi pokazale na određeni način nedjelotvorne ili nedovoljno životne, kazala je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić..

Najvažnija odredba koja se mijenja je odredba kojom se ukida obveza u postojećem zakonu, a koja kaže da u slučaju otvaranja nove poduzetničke zone jedinica lokalne samouprave može zatražiti, odnosno zahtijevati darovanje državnog zemljišta samo ako u krugu od 20 kilometara ne postoji zona čija je popunjenost manja od 66 posto.

Na ovaj način stvorena je situacija da jedinice lokalne samouprave koje imaju veću potražnju bilo za proširenjem postojeće zone bilo za osnivanje nove to eventualno ne mogu učiniti ako u krugu od 20 kilometara postoji određena zona koja nije popunjena.

Ostale izmjene, kako je kazala, tiču se toga da osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti fizičke osobe, dok su do sada to bile samo jedinice lokalne samouprave ili druge pravne osobe.

You may also like

0 comments